BANJA LUKA Pravoslavni vjernici koji se pridržavaju starog julijanskog kalendara danas proslavljaju Božić, najradosniji hrišćanski praznik, dan rođenja Isusa Hrista. Prema starom vjerovanju i običaju, na Božića se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u kući. Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi toga dana svi koji su tokom godine bili u svađi trebalo da se izmire i oproste jedni drugima nanijete uvrede.
Božić se slavi tri dana. Za Badnji dan, dan prije Božića, domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama prije sunčevog izlaska odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane. Badnja večera je raznovrsna i obilna, ali i posna.
Uoči praznika slamom se posipa pod kuće, čime se dočarava pećina u Vitlejemu, u kojoj je Hristos rođen. Božiću prethodi četrdeset dana posta, a na sam dan Božića trpeza je bogata i mrsna. U domovima pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica i ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata, koji simbolizuje dar novorođenom Hristu. Prema običaju kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji prvi čestita praznik i poželi sreću, zdravlje i napredak ukućnima. Božićni ručak započinje molitvom koju najčešće čita domaćin ili neko od djece. Pred sam ručak za vrijeme presijecanja česnice pali se božićna svijeća. Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se s `Hristos se rodi`, a odgovara se sa `Vaistinu se rodi`. Drugi dan Božića je prilika za posjete rođaka i prijatelja.
Na dan Božića svi ljudi su srećni, a toplina i mir vladaju u domovima jer ovaj dan predstavlja porodični praznik prepun prave ljubavi, dobrote, istine, pravde i praštanja.