BANJALUKA - Katolici širom svijeta sutra proslavljaju Božić, najveći hrišćanski praznik, dan kada se rodio Isus Hrist.
Proslavljanje ovog praznika je usklađeni spoj crkvenih, liturgijskih i folklornih običaja, koji svojom raznovrsnošću daju posebnu ljepotu ovim danima.
U svim rimokatoličkim crkvama večeras se služi i svečana misa ponoćka, a za Božić se služi službena božićna misa. Običaj je da se za vrijeme Božića darivaju najbliži, ta da se za vrijeme ovog praznika članovi porodice okupe na jednom mjestu.
Ovaj praznik uspostavljen je još u vrijeme jedinstvene hrišćanske crkve, u slavu Hrista, sina Božjeg, bezgrešno začetog od Duha svetog i djeve Marije, došao na svijet radi spasavanja svijeta i čovjeka od grijeha.
Sveto pismo govori da se Isus iz Nazareta rodio u vrijeme Rimskog carstva, kada je vladao car August i sa njegovim rođenjem počela je nova era. Arhanđel Gavrilo nagovijestio je rođenje Isusa njegovoj majci Mariji iz doma Davidova, rekao je da je blagoslovena među ženama i da će uz pomoć milosti Božje roditi sina, kome će dati ime Isus, a Gospod Bog će mu dati snagu i moć iscjelitelja i carstvu njegovom neće biti kraja. Zbog svih Isusovih zasluga i onoga što je učinio za narod, hrišćani dan Isusovog rođenja, Božić, slave kao najveći praznik, jer je to sveti dan kada se rodio Spasitelj ljudskih duša.
U različitim dijelovima svijeta postoje specifični običaji vezani za proslavu Božića. Božić zaista predstavlja slavlje koje se proslavlja na čitavoj planeti. Za njegovu proslavu vezani su mnogi običaji i opšti simboli kao što je božićna jelka, imela, zelenika i bršljan, a nezaobilazna je i božićna večera i razmjena poklona. Iako običaji ovog hrišćanskog praznika variraju od kulture do kulture, duh ovog praznika prevazilazi sve razlike.
Osim rimokatolika, Božić po novom kalendaru slave i Anglikanska, Luteranska i druge protestantske zajednice nastale reformacijom Rimokatoličke crkve. Od prije nekoliko godina ovaj praznik po novom kalendaru slave i Grčka i Rumunska pravoslavna crkva.