SARAJEVO - Oko 95.000 "povratničkih" porodica u BiH svoje kuće obnovljene donacijama ili budžetskim sredstvima koristi samo kao vikendice ili ih nikako ne koristi.
Potvrđujući ovu informaciju, u Uniji za održivi povratak i integracije BiH kažu da se s pravne strane ne može govoriti o zloupotrebi sredstava, jer svaka izbjeglica ili raseljena osoba ima pravo na pomoć u obnovu. Ističu i da s moralne strane nije u redu da kuću obnovi neko ko je koristi sedmično ili pak godišnje ako dolazi iz inostranstva, dok čeka onaj koji bi se stvarno vratio i koji nema ništa.
Iz Unije za održivi povratak i integracije BiH objašnjavaju da se mnogo izbjeglih i raseljenih ne vraća u obnovljene kuće jer nemaju ostalih uslova za život, poput struje i puta.
"Obilaskom 106 opština utvrdili smo da je obnovljeno 317.000 kuća, a 70 odsto od toga je useljeno. Ostatak ih povremeno koristi. Ti ljudi žive u novoizgrađenim kućama u drugim mjestima, snašli su se", kaže predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.
Podsjeća da su kuće do 2000. godine obnavljane donacijama, a poslije i iz budžeta. Naglašava i da nije potpuno proveden Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma da imovina mora biti obeštećena, pa su oni koji su imali kuću na tri sprata, dobili samo jedan sprat.
"Kuće su koštale do 15.000 KM i bile su male. Sada koštaju oko 30.000 KM po sistemu ključ u bravu. Bilo je slučajeva da su obnovljene kuće prodane. Čovjek još ne dobije donaciju, a već piše da je prodaje. To se ne dešava zadnjih godina jer se sa korisnicima sredstava potpisuje ugovor da ih ne mogu prodati", rekla je Zukićeva, dodavši da je ostalo da bude obnovljeno još 145.000 kuća.
Naglasila je da je useljeno 90 odsto kuća obnovljenih u prošloj godini, ali da kuće deset odsto povremeno koristi.
Navodeći primjere, u Uniji ističu da 500 obnovljenih kuća za povratnike u opštini Zvornik vlasnici povremeno koriste. Pola od 1.200 obnovljenih kuća u Šipovu nikako ili povremeno koriste. U travničkoj mjesnoj zajednici Vitovlje niko ne živi niti u jednoj od 17 obnovljenih kuća, na području Berkovića 15 od 50 obnovljenih kuća povremeno koriste, dok ostale ne koriste nikako, a u Međurječju 80 kuća vikendom koriste mladi.
Prema objašnjenju iz Unije za održivi povratak i integracije, za obnovu kuća boduju broj članova domaćinstva, primanja i dokaz da je neko živio tu prije rata.
Slavko Marin, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH i predsjednik Komisije za izbjeglice i raseljene osobe, tvrdi da pravo da aplicira na projekte obnove stiče izbjeglica ili raseljena osoba, a da se takav status ne može steći ako osoba u matičnoj općini nije iskazala da se želi vratiti. Priznaje i da ova izjava nije obavezujuća.
"Uvjeti za život diktiraju gdje će ko živjeti. Nije korektno osuđivati ljude jer nemaju uvjeta za život. Ne može se niko obvezati da živi u obnovljenoj kući jer je u pitanju obeštećenje. To je pitanje dragovoljnosti. I prijava u mjestu povratka je pravo, ali nije vremenski ograničeno", rekao je Marin.
- 317.000 kuća do sada obnovljeno
- 70 odsto saniranih kuća useljeno
- 145.000 kuća potrebno obnoviti