SARAJEVO - BiH neće ući u recesiju niti će povećavati javnu potrošnju, a malim i srednjim preduzećima što prije treba obezbijediti kredite.
Saopštio je ovo jučer Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, nakon sjednice Fiskalnog vijeća BiH o posljedicama ekonomske krize. Mjere za suzbijanje posljedica globalne krize koje treba realizovati tokom prva tri mjeseca ove godine juče je razmatrala i Vlada FBiH.
Sve konkretne mjere koje će vlade u BiH poduzeti kako bi bile ublažene posljedice krize trebale bi biti poznate do kraja februara kada će ponovo zasjedati Fiskalno vijeće.
"Naš cilj je zadržati stopu rasta kako ne bismo ušli u recesiju. Nećemo dozvoliti povećanje javne potrošnje ali ćemo insistirati na provedbi velikih infrastrukturnih projekata kako bismo održali stopu rasta", rekao je Špirić.
Istakao je da Fiskalno vijeće BiH, čiji su članovi državni i entitetski premijeri i ministri finansija i guverener Centralne banke BiH, smatra da je potrebno osigurati i kreditne linije za mala i srednja preduzeća.
"Niko ne može precizno procijeniti kako će globalna kriza uticati na BiH. Evidentno je da se ona na BiH neće odraziti kao na neke druge zemlje, ali će se smanjiti doznake građana BiH iz inostranstva te da će naši izvoznici osjetiti posljedice krize", kazao je Špirić.
Najavio je da će biti napravljena procjena koliko će novca trebati za pomoć privredi kako bi prevazišla krizu, a o osiguranju tih sredstava razgovaraće sa MMF-om i Svjetskom bankom. Na sjednici Fiskalnog vijeća dogovoreno je i da Vijeće ministara BiH i entitetske vlade zatraže od komercijalnih banaka u BiH da ne povećavaju kamate na kredite.
"Prošlo je vrijeme visokoprofitnih kamata na kredite. Mi im ne možemo narediti da ne dižu kamate, ali vjerujem da ćemo kroz razgovore sa bankarima uspjeti postići ovaj cilj", rekao je Špirić.
Vlada Federacije BiH juče je razmatrala izmjene Zakona o organizaciji i metodama rada Vlade i ministarstava kako bi se unaprijedila funkcionalnost i efikasnost, te smanjili troškovi.
Sve mjere su definisane kroz Program mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i unapređenja poslovnog ambijenta i Operativni plan za implementaciju Socijalnog sporazuma. Ovi dokumenti će biti dopunjeni na osnovu jučerašnje diskusije i upućeni Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH da se izjasni o njima, saopšteno je iz Ureda za informisanje Vlade FBiH.
Cilj ovih mjera je unapređenje zaštite radnika s najnižim primanjima i socijalno ugroženih, racionalizaciju i pravičnost u okviru boračko-invalidske zaštite. Planirano je i preispitivanje potrebe reorganizacija zdravstvenog osiguranja, unapređenje stanja u oblasti revizije i kontrole privatizacije i razrješenje problema u neprivatiziranim firmama.
Predstavnici poslodavaca u ESV FBiH kažu da će insistirati da Vlada FBiH ispoštuje rokove koje je zadala.
Alija Remzo Bakšić, izvršni direktor Asocijacije poslodavaca u BiH, tvrdi da ima informacija da kod pojedinih ministara u Vladi FBiH postoje otpori prema pojedinim traženim mjerama.
"Čuo sam da ministar za turizam Nevenko Herceg ne prihvata da se turistička taksa obračunava na dobit umjesto da ukupna dohodak", objašnjava Bakšić.
I u sindikatu žele da vjeruju da je Vlada FBiH "ovaj posao shvatila ozbiljno".
"Za nas bi ohrabrujuće bilo ako bi Vlada FBiH sa realizacijom tih mjera počela u prva tri mjeseca ove godine. Zbog jačine krize i posljedica mora se raditi brzo. Nema smisla mjere donositi u septembru ako će do tada neke firme propasti", rekao je Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Reprogram
Predstavnici poslodavaca iz FBiH i banaka pripremaju sastanak o reprogramu plasiranih kredita kao jednoj od hitnih mjera za ublažavanje posljedica krize, kazao je Alija Remzo Bakšić.
"Reprogram kredita kao jedne od mjera koju su utvrdile Vlada FBiH, sindikat i poslodavci je stvar dogovora sa bankama. Ne možemo im narediti da to urade, ali banke trebaju pokazati više razumijevanja za ovo kroz šta prolazi privreda", dodao je Bakšić.
Dino Osmanbegović, predsjednik Udruženja banaka BiH, kaže da se pitanju reprograma "mora pristupiti izrazito pažljivo".
M.R.