SARAJEVO, BANJALUKA - Osamdesetjednogodišnja Radmila Tomić, najstariji stanovnik kolektivnog centra u Kotor Varošu, više i ne vjeruje da će dobiti bolji smještaj i konačno otići iz neuslovne barake.
Ova starica samo je jedna od oko 150.000 izbjeglih i raseljenih u BiH koje se još nisu vratile u svoj dom. Od ovoga broja, prema procjenama koje su juče iznesene povodom Svjetskog dana izbjeglica, oko 7.000 osoba nalazi se u kolektivnim centrima.
Radmila Tomić kaže da su do sada u kolektivni centar nebrojeno puta dolazili nekakvi ljudi i obećavali im da će dobiti bolji smještaj, ali da od toga ni nakon sedam godina nema ništa.
"Sad su mi ukinuli i ono 40 maraka što sam dobijala mjesečno. Pletem pa nešto od toga i prodam, a jedva se preživljava", rekla je Tomićeva.
Navid Husain, predstavnik UNHCR-a u BiH, istakao je da je nedopustivo da 15 godina od Dejtonskog sporazuma u BiH ima više od 100.000 osoba koje se nisu vratile u svoj dom.
"Poručujemo bh. vlastima da nađu kompromis i dođu do revidirane strategije provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma. Ko god blokira strategiju povratka, ne čini dobro raseljenim u BiH", rekao je Husain i poručio da UNHCR nikada neće prihvatiti da pitanje povratka bude politizirano.
"U BiH su ljudi mnogo patili. Više od pola stanovništva bilo je u jednom momentu raseljeno", dodao je Husain.
Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, ocijenio je da je potrebno nešto više od milijardu KM za povratak svih izbjeglih i raseljenih. On smatra da revidirana strategija povratka predviđa osiguranje svih elemenata održivog povratka. Tvrdi da je od 450.000 uništenih kuća obnovljeno oko 325.000.
"U četvrtak će revidirana strategija biti na zasjedanju Doma naroda parlamenta BiH i nadam se da će biti potvrđena", dodao je Halilović.
Veljko Stevanović, predsjednik Saveza udruženja izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS, izjavio je da je povratak Srba u FBiH dramatičan, težak i gotovo neostvariv.
"Proces povratka Srba u FBiH realizuje se od dva do tri odsto, a Bošnjaci su to svoje pravo u RS ostvarili 70 odsto", kazao je Stevanović, koji je upozorio i na težak položaj onih Srba koji su se vratili u FBiH pa ponovo razmišljaju da dođu u RS.
"Oko 69 odsto imovine Srba u BiH je obnovljeno, hrvatske sedam odsto dok je bošnjačka imovina obnovljena u 80 odsto slučajeva", naglasio je Stevanović.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, tvrdi da država još nije preuzela odgovornost za povratak i zato ima još mnogo osoba koje su van svojih kuća.
"Država treba da izdvaja više sredstava za povratak i da preuzme odgovornost za završetak procesa povratka, naknade štete, vraćanja imovine. UNHCR treba da se više angažuju oko donošenja zakona o izbjeglicama i da pokušaju obezbijediti više sredstava od donatora", kazala je Zukićeva.
Nestala cigla
Umjesto planiranih 180 cigli, koje simbolično ukazuju koliko je prošlo mjeseci od Dejtonskog mirovnog sporazuma a povratak još nije završen, juče je na trgu ispred BBI centra u Sarajevu položeno 179 cigli s obzirom da je jedna "otuđena".
Ovim performansom povodom Svjetskog dana izbjeglica predstavnici UNHCR-a u BiH željeli su skrenuti pažnju bh. vlastima da je krajnje vrijeme da riješe pitanje povratka.
Događaj je organizovan zajedno sa sarajevskim umjetnicima Almirom Kurtom i Samirom Plastom.
U svijetu 15 miliona izbjeglica
U poruci povodom Međunarodnog dana izbjeglica generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun ukazao je na "uznemirujući trend smanjenja broja izbjeglica koje mogu da se vrate kućama".
Ban Ki Mun je saopštio da se tokom 2009. godine u svoje domove vratilo samo 250.000 izbjeglica od ukupno 15 miliona u svijetu, što je najmanji godišnji povratak u posljednje dvije decenije.
U povodu Međunarodnog dana izbjeglica ambasadorka dobre volje Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice Anđelina Džoli je rekla da činjenicu da imamo dom, mjesto gdje pripadamo, mjesto gdje se osjećamo bezbjednim, većina nas uzima zdravo za gotovo.
"Međutim, oni koji pobjegnu od sukoba i progona više nemaju svoj dom, a proći će više godina dok ne budu mogli da mu se vrate. U suštini, mnogi se možda nikada neće vratiti", istakla je Džoli.