MOSTAR - Presuda Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku i ostalim bivšim funkcionerima Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) mogla bi biti izrečena za šest mjeseci, dakle u novembru ove godine, a vrlo vjerojatno do kraja 2011., prognoziraju dobro obaviješteni izvori upućeni u najduži predmet koji se vodio pred Haškim tribunalom.
Naime, zbog opsežnosti dokazanog materijala, ali i zbog činjenice da su završni podnesci obiju strana u postupku detaljan, ali i izričito osjetljiv materijal koji traži pažljivu analizu, sudsko vijeće Haškog tribunala trebaće dodatno vrijeme kako bi se usaglasili oko konačne presude. Time više što se u ovom predmetu, koji se inače pred sudom vodi od aprila 2006., na do sada najizravniji način optužuje vodstvo Hrvatske za planiranje i poticanje agresije na BiH, kao i namjeru pripojenja određenih dijelova BiH Hrvatskoj.
Presuda, kakva god bila, uveliko će uticati na cjelokupne odnose u regiji, a posebno na buduće viđenje stanja u BiH. Naime, Haško tužilaštvo u ovom je procesu iznijelo megalomanske optužbe o postojanju navodnog plana i udruženog zločinačkog pothvata kreiranog u Zagrebu koji se provodio na teritoriji BiH, a čiji je cilj bilo protjerivanje bošnjačkog stanovništva, stvaranje etnički čistih prostora te konačno njihovo odvajanje i priključenje Hrvatskoj u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine.
Optužbe, ne samo da impliciraju kako je Hrvatska bila agresor u ratu, nego od HVO-a, koji je prvi stao u odbranu suvereniteta BiH, stvaraju zločinačku grupu čiji je cilj zauzimanje vlastite domovine i prostora.
Hrvatska javnost, a još manje politički vrh malo su pažnje pridavali ovakvim optužbama, ali, čini se kako će to morati ovaj put, pogotovo nakon šoka koji je potresao Hrvatsku zbog presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Naime, najviše na obaranju ovih teza nije uradila politika, nego sami optuženici i njihovi advokati koji su kroz četiri godine suđenja, ali preko završnih riječi pokušali objasniti svrhu i motive nastanka Hrvatske zajednice Herceg Bosne, te nužnost uređenja HVO-a kao ključnog faktora opstanka BiH. Posebno su bili upečatljivi govori Jadranka Prlića, te Slobodana Praljka u martu ove godine.
"Hrvatski narod kroz HZ HB htio se izboriti za jednaka prava, ali nikada na štetu prava Bošnjaka ili Srba", pojasnio je Prlić, podsjetivši da su tada, kao i danas, Hrvati inzistirali na očuvanju svog statusa, baštine i kulture.
Prema njegovom mišljenju, HVO HZ HB, u tom smislu, bio je najiskreniji pristup izgradnje BiH koju bi prihvatili svi građani, čime padaju u vodu svi argumenti kako je HZ HB bio način uspostave granica "velike Hrvatske" iz doba Banovine.