HAG - Datum izricanja prvostepene presude u predmetu "Jadranko Prlić i ostali", koja se u BiH i regiji iščekuje s ogromnim zanimanjem, Haški sud još nije odredio, ali prema nezvaničnim informacijama "Nezavisnih" to bi se moglo dogoditi u martu naredne godine.
Informacije koje smo dobili od izvora bliskih Haškom tribunalu potvrdila je i sarajevski advokat Senka Nožica, branilac Brune Stojića, inače drugooptuženog u predmetu koji se odosni na šestoricu čelnika nekadašnje Hrvatske Zajednice Herceg Bosne.
"Prema mojim posrednim informacijama, presuda bi mogla biti izrečena u periodu od marta do maja naredne godine. Ja sam bila svjesna da će ovo potrajati, jer je u pitanju najveća optužnica, s najvećim brojem optuženih, a obuhvaćeni period iz optužnice je od decembra 1991. pa do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma", kaže Senka Nožica za "Nezavisne".
Ona, međutim, nije željela da se upušta u prognoze i ishod presude šestorici bivših političkih i vojnih čelnika HZ Herceg Bosna, koja bi svakako mogla da bude tumačena i u kontekstu određivanja uloge Republike Hrvatske u ratu u BiH.
"Nije korektno niti se od mene očekuje da govorim o ishodu. Naši klijenti su na privremenoj slobodi i vrlo im je teško, jer im ta presuda visi nad glavom", ističe Senka Nožica. Na pitanje ima li istine u informacijama da je Haški tribunal nakon oslobođajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču svjesno prolongirao izricanje presude čelnicima Herceg Bosne, dok se situaciji u regiji ne smiri, Nožica ističe da se ove dvije presude ni na koji način ne mogu dovoditi u vezu.
"To su čiste spekulacije. Mi smo i prije presude Gotovini i Markaču znali da presuda našim klijentima neće biti do kraja godine", kaže Senka Nožica.
Nekoliko je verzija zašto presude Prliću i ostalima još nema, ali se o dvije najviše priča. Prema jednoj, sudije još nisu "tehnički" spremne za izricanje, a prema drugoj, Haški tribunal je ipak iznimno oprezan zbog političke bure koju je podigla oslobađajuća presuda Gotovini i Markaču.
Inače, predmet protiv Jadranka Prlića, bivšeg predsjednika Vlade tzv. Hrvatske Zajednice Herceg Bosne (HZ HB), Brune Stojića, načelnika Ministarstva odbrane HZ HB, Valentina Ćorića, načelnika Vojne policije HVO-a, generala Slobodana Praljka, najvišeg vojnog komandanta HVO-a, generala Milovoja Petkovića, načelnika Glavnog stožera HVO-a, te Berislava Pušića, načelnika Službe HVO-a za razmjenu zarobljenika, jedan je od najopsežnijih haških slučajeva, a njegovu kompleksnost potvrđuje i to što je optužnica do danas nekoliko puta dorađivana. Bivši haški tužilac Karla del Ponte optužnicu protiv Prlića i ostalih podigla je još 2. marta 2004. godine te je ona do danas dva puta mijenjana.
Drugi put 11. juna 2008. godine, kada je aktuelni glavni haški tužilac Serž Bramerc Prlića i saradnike, uz najteže kvalifikacije djela, optužio po čak 26 tačaka za zločine protiv čovječnosti, teške povrede ženevskih konvencija, kršenje zakona i običaja ratovanja i druge zločine protiv nehrvata.
Prema navodima druge izmijenjene optužnice, njih šestorica su učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu političkog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na dijelovima teritorije RBiH za koje se tvrdilo da pripadaju HZ Herceg Bosni, te pripajanja tih teritorija kao dijela "velike Hrvatske".
Iznoseći pred Tribunalom završne riječi u februaru 2011. godine, Haško tužilaštvo je za optuženu "šestorku" zatražilo čak 220 godina zatvora.
Željeli granice nekadašnje banovine
Prema navodima optužnice, cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio je uspostavljanje hrvatske teritorije u granicama Hrvatske banovine, teritorijalnog entiteta koji je postojao od 1939. do 1941. Udruženi zločinački poduhvat obuhvatao je i kreiranje političke i nacionalne mape tih područja tako da njima dominiraju Hrvati, kako u političkom tako i u demografskom smislu. U optužnici je navedeno da se više osoba pridružilo udruženom zločinačkom poduhvatu, učestvovalo u njemu i dalo mu svoj doprinos, a među njima i Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske, Gojko Šušak, hrvatski ministar obrane, Janko Bobetko, jedan od najviših generala HV-a, Mate Boban, predsjednik HZ HB, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić, te Dario Kordić, Tihomir Blaškić i Mladen Naletilić Tuta.
Predsjednik Vijeća iz predmeta "Šešelj"
Nekoliko je zanimljivosti vezanih za ovaj predmet, koji u regiji, ali i čitavoj Evropi, plijeni veliku pažnju. Naime, predsjedavajući Vijeća, Francuz Žan-Klod Antoneti, bio je i predsjedavajući Vijeća u predmetu "Vojislav Šešelj", pa se može čuti da je stoga logično zašto se ovoliko razvukao i proces šestorici čelnika Herceg Bosne, tim prije je Haško tužilaštvo završne riječi iznijelo još u februaru 2011. godine.