SARAJEVO, BANJALUKA - Presuda Suda BiH u korist 41 sudije te pravosudne institucije zbog regresa je nemoralna, a činjenica da na tu odluku Pravobranilaštvo BiH nije uložilo žalbu otvara sumnju u njegovu korumpiranost, ocjenjuje Aleksandra Pandurević, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Sve su oštrije reakcije na tu odluku Suda BiH, koju, nakon pravnika, i većina političkih zvaničnika tumači kao "školski" primjer sukoba interesa.
"Ta presuda pokazuje nemoral ljudi koji sjede u Sudu. Osim toga, pravnici postavljaju pod veliki znak pitanja i zakonitost te tužbe. To što se Pravobranilaštvo BiH nije žalilo pokazuje da je vjerovatno bilo pritisaka iz Suda, odnosno lobiranja. Tražim od Pravobranilaštva odgovor da li su uložili žalbu... Ja imam puno pravo da sumnjam u njihovu korumpiranost, kao i da ne štite interes BiH ukoliko nisu uložili žalbu", navodi Pandurevićeva.
Za Slavka Jovičića, poslanika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, ovaj sudski spor je "neviđena lakrdija".
"Nema govora o tome da Sud može biti nepristrasan u ovakvim situacijama. Oni sami uzimaju predmete koji njih interesuju, kako bi to ekspresno riješili. Ovo pokazuje apsurd postojanja nametnutih institucija", ocjenjuje Jovičić.
Ivo Miro Jović, visoki zvaničnik HDZ BiH, smatra da je ovo jedan od očitih primjera sukoba interesa.
"Najmanje je bilo potrebe da se taj spor vodi pred Sudom BiH", kaže on.
Veso Vegar, portparol HDZ 1990, ocjenjuje da, "ljudski gledano, ovdje odluka nije mogla biti donesena nepristrasno".
Petar Kunić iz DNS-a ranije je kazao da se zbog ove presude postavlja pitanje o profesionalnosti Suda BiH.
Slobodan Popović, član Predsjedništva SDP BiH, ističe da bi u svakoj "normalnoj" državi ova vijest bila šokantna.
"Sudijama sude njihove kolege, a sudija tuži instituciju u kojoj radi. Zašto baš pred Sudom BiH? Radi se o apsurdnosti organizacije društva i organizacije države. To što se Pravobranilaštvo BiH nije žalilo takođe pokazuje apsurdnost ove priče, odnosno šlag na tortu", navodi Popović.
Šefik Džaferović, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je i funkcioner SDA, ocjenjuje da i sudije imaju pravo da se obrate sudu.
"Jeste malo neobično, ali sudije mogu da se obrate sudu", kaže on, a na pitanje može li sud biti nepristrasan ako radi na sporu svojih zaposlenih, nije konkretno odgovorio, već je kratko kazao: "Mora!"
Ipak, Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda RS, smatra da je ovaj slučaj mogao biti dodijeljen i drugoj pravosudnoj instituciji.
"Nisam siguran da li je u ovom slučaju bilo moguće delegirati neki drugi sud, da ne ispadne ovako, po onoj narodnoj: 'Kadija te tuži, kadija ti sudi'", pojasnio je Barić.
U Pravobranilaštvu BiH, za koje pravni stručnjaci tvrde da u ovom sporu nije zaštitilo interese države, kažu da ne žele da komentarišu nepravosnažne presude.
"Pravobranilaštvo ne komentira postupak u kojem presuda još nije postala pravomoćna", kaže Željka Klobučar, zamjenik pravobranioca BiH, a na našu konstataciju da ne tražimo komentar na presudu, već samo informaciju o tome da li je uložena žalba, kaže: "E, pa, i to je komentar."
Na zid ćutnje već danima nailazimo u Sudu BiH, kojem smo još u četvrtak poslali pisani zahtjev sa pitanjem da li im se Pravobranilaštvo BiH žalilo na presudu donesenu još 24. februara, ali odgovor još nismo dobili.
Inače, rok za žalbu je istekao, a država BiH bi trebalo sudijama Suda BiH da isplati ukupno 47.286 KM, ne računajući zatezne kamate.
Prema presudi Suda BiH, Meddžida Kreso, predsjednica te pravosudne institucije, trebalo bi da dobije više od 1.300 maraka.
Komentar smo zatražili i od Bariše Čolaka, ministra pravde BiH, i Milorada Novkovića, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, ali odgovor nismo dobili.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.