BANJALUKA, SARAJEVO - Većina ratara širom zemlje zaoraće iduće sedmice prve brazde proljetne sjetve, a najveći dio oranica naći će se pod kukuruzom, kao dominantnom kulturom.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, tokom proljetne sjetve u RS planirano je da bude zasijano oko 690.000 hektara sjetvenih površina, od čega će oko 100.000 hektara biti zasijano kukuruzom.
Zoran Kovačević, pomoćnik ministra za poljoprivredu i ruralni razvoj, izjavio je da će na preostalih 30.000 hektara biti zasijana soja, šećerna repa, suncokret, zob, ječam i druge poljoprivredne kulture.
Slavko Radanović, v.d. šefa Zavoda za kukuruz Poljoprivrednog instituta RS, objasnio je da je najbolji period za sjetvu kukuruza od polovine aprila do 5. maja. Svaka kasnija sjetva, kako je rekao, mogla bi da smanji potencijalne prinose.
Prema riječima Vladimira Usorca, predsjednika Udruženja poljoprivrednika RS, ukoliko vrijeme dozvoli, većina poljoprivrednika će već početkom sljedeće sedmice ući u njive i započeti sjetvu.
"Čim se stvore optimalni vremenski uslovi, a po svim prognozama to je već naredne sedmice, započećemo sjetvu", kazao je Usorac.
Prema ovogodišnjem programu podsticaja, za svaki hektar zasijane površine u proljetnoj sjetvi, ratari će dobiti po 200 maraka.
Istovremeno, i proizvođači u Federaciji BiH spremni su za proljetnu sjetvu, ali većina muku muči s nabavkom repromaterijala.
Senad Kikić, stručnjak za žitarice u federalnom Zavodu za poljoprivredu, ocijenio je da je veliko pitanje koliki će biti obim sjetve, s obzirom na to da većina proizvođača nema novca za nabavku repromaterijala.
"Cijena sjemena porasla je za 50 do 60 odsto, a povišene su i cijene gnojiva. Sjeme za jedan hektar kukuruza skočilo je na 100 do 120 KM, a ima naznaka da će cijena dostići i 150 KM", naglasio je Kikić.
On se žali i da je struktura podsticaja za poljoprivredu nepovoljna, pošto su, kako tvrdi, favorizovane proizvodnje koje nisu strateške.
Neki veliki proizvođači, poput bihaćkog "Poljoproma", velikog proizvođača sjemenskog krompira i žitarica, vjeruju da će uspjeti da posiju koliko su planirali, bez obzira na rast cijena repromaterijala.
Osman Tatarević, direktor "Poljoproma", izjavio je da planiraju posijati 120 hektara pšenice, 50 hektara kukuruza i 50 hektara zobi.
"Sve je rizik u poljoprivredi i, bez obzira na rast cijena, mi ga prihvatamo na sebe", kazao je Tatarević.