BANJALUKA - U Banjaluci je danas održana prezentacija projekta "Socijalna karta Republike Srpske", na kojoj su nadležni govorili o tome šta je do sada urađeno po pitanju ovog strateškog socijalnog dokumenta.
U ovom projektu, u kojem učestvuje ukupno 19 institucija Republike Srpske, nosilac je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Resorni ministar, Alen Šeranić, kazao je da se radi o kompleksom projektu, te se zahvalio svim institucijama koji su ga podržali.
Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je ovo jedan od značajnijih datuma za Srpsku.
"Od ovoga projekta su velika očekivanja, prije svega od onih korisnika prava koji ta prava ostvaruju. Želja mi je bila da napravimo ovu kartu. Prepoznao sam da je ovo ono što nam treba, kako bismo na jedan pravedniji način mogli da pratimo socijalnu osnovu i potrebu.
U ovom projektu se nalazi 7-8 zakonskih propisa, a moramo imati i sam zakon o socijalnoj karti.
"To je nešto što bih ja nazvao drugim korakom", kaže Višković.
On se zahvalio Svjetskoj banci u kreiranju ovog projekta.
"Znam da su pojedini mediji bili skloniji pitanju da li to premijer laže, šta je sa socijalnom kartom. Jeste, možda sam postavio nerealan rok da će karta biti gotova za šest mjeseci što je nemoguće. Evo reći ću samo da smo za prvi korak, koji smo zasad uradili potrošili godinu dana, a nekima je trebalo tri godine. To ne znači da smo tri puta brži, već da smo radili pametnije, da smo pratili kako su drugi radili", kazao je Višković.
On je napomenuo da je u ovom trenutku gotova baza socijalne karte, što je prvi korak.
"Ponavljam, ne mora da znači da je onaj sa najnižom penzijom u stanju socijalne potrebe, to se ne može za nekoga reći, jer postoje ljudi koji imaju takvu penziju, ali imaju neku drugu vrstu primanja", istakao je Višković.
Premijer je rekao da će se preko matičnog broja, institucije znati o kom korisniku se radi, da niko ne može imati više primanja po raznim osnovama, a neko nema ništa.
"Nadam se da ćemo već od danas preko trijaže znati kako i kome da pomognemo. Koliko davanja da ide od institucije, i prema kome. Naša ustavna obaveza je da učinimo jednak pristup sredstvima svim građanima", kazao je predsjednik Vlade Srpske.
On je naglasio da će novi registar pomoći da se generišu sva socijalna davanja, da će u to imati uvidi Centri za socijalni rad širom Srpske.
"13 institucija i 29 novčanih davanja je već identifikovano u prvoj fazi, a u drugoj će biti preko 30 davanja i još 6 institucija. Doći ćemo čak i do poreza i doprinosa", naglasio je Višković.
Poručio je da je sve dosad urađeno uz minimalne troškove.
"Od Svjetske banke pa dalje. Uradićemo to da i budžet Srpske da svoj doprinos u ovom polju. Na samom početku, javili su mi se mnogi i licitirali da će za ovo trebati neki milioni. Da smo tako uradili, uradili, pitanje je šta bi bilo. Cilj je da napravimo bazu ljudi kojima idu davanja, i da svi oni koji su zainteresovani uvijek mogu da vide šta ko prima i po kom osnovu. A onda poslije toga, Vlada treba da to analizira, pa da vidi koja prava treba da proširi, da obnovi, da usvoji nova, ali i da, što da ne, ukine ako nisu potrebna", dodao je Višković.
"Nisu sva prava u novcu. Nekad ljudi više reaguju kad se sredstva dijele na netransparentan način, jer neko nema ništa. Ja sam dosad naučio da ima majstora u ostvarivanju prava. To su oni koji znaju kako da ostvare sva prava, pa se prijave na sve i dobiju sve, ti ljudi su u toku i maltene po sistemu najbržeg prsta su uzimali sve i svašta. Mi sada želimo da znamo s kim imamo posla, da se svi ljudi kojima je to potrebno prijave, da se pojave i da podnesu zahtev i da ravnopravno učestvuju u rapsodjeli tih sredstava", zaključio je Višković.
"Socijalna karta pomaže u oblikovanju socijalnih politika, definisanju mjera zaštite, ona je strateški alat", kazao je Dražen Višnjić, direktor Agencije za informaciono komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Kako kaže problemi koje smo dosad imali jeste da građani donose papire, zatim zbog nemogućnosti ukrštanja podataka, dio građana ostvaruje neka prava a ne bi trebalo i kao treći problem, greška isključenosti, kada ljudi ne znaju da imaju pravo na određeno davanje, odnosno socijalno pravo.
Cilj je, kazao je Višnjić, omogućiti svim građanima uvid u prava koja su im na raspolaganju, te omogućiti pristup bazi podataka.
Ovdje je riječ o 15 zakona, iz njih izlazi više od 90 prava. Druga prava su nenovčane naknade, doprinosi i prava iz oblasti podsticaja.
"Sva legislativa će pomoći pri izradi zakona o socijalnoj karti", kazao je direktor Agencije za informaciono komunikacione tehnologije, te je pojasnio kako će teći faze izrade socijalne karte.
"Prva faza je izrada Registra socijalne karte, tu će biti institucije korisnici, i on je baza svega.. To može trajati šest mjeseci i bez nje ne možemo ništa. Druga faza je nadogradnja Registra, ali u nju ne možemo ići dok se ne donesu zakoni o socijalnoj karti i elektronskoj upravi. Ali da ne bismo čekali toliko dugo, mi uporedo radimo na Registru i ovim zakonima, da bi kada dođe druga faza projekta, onda već imamo izrađene ključne stvari", naveo je Višnjić.
Istakao je da se dosta radilo prema iskustvima Republike Srpske.
Pripremna faza za socijalnu kartu je završena, dodao je on, a to znači da je završena tehnička specifikacija (sam projekat), analiza troškova i analiza nedostataka.
"Završili smo mapiranje institucija, reviziju institucija, simulaciju kako izgleda socijalna karta, prvu i drugu fazu, kao i trijažu podataka, gdje je Srbiji trebalo tri godine", naveo je Višnjić, te dodao:
"Za izradu prve faze, nama će trebati šest ili sedam puta manje novca nego što je to trebalo Srbiji, ali i mnogo manje vremena nego što je trebalo njima".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.