SARAJEVO - Bosna i Hercegovina veoma je daleko od statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, jer u protekloj godini nije napravila gotovo nikakav napredak na putu evroatlantskih integracija.
Izjavio je ovo danas u Sarajevu Pjer Mirel, direktor za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje, koji je predstavio Godišnji izvještaj Komisije o napretku BiH.
"Već godinu u BiH nije formirano Vijeće ministara. Opredijeljenost EU je da zemlje zapadnog Balkana budu dio EU, ali mi nismo došli ovdje vladati. Želimo od izabranih političara, a oni se svi zalažu za evroatlantske integracjie, da vidimo konkretne rezultate njihovog rada. Želimo da oni više ne varaju svoje glasače, koji su u teškoj situaciji", istakao je Mirel.
Neformiranje državne vlasti u izvještaju je ocijenjeno kao najveća prepreka koja stoji na putu napretka BiH, ali i neprovođenje ključnih reformi neophodnih za dalji napredak prema evropskim integracijama. Velika zamjerka Evropske komisije je i što BiH nije provela odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Sejdić - Finci", odnosno što iz Ustava nije izbrisala diskriminatorske odredbe.
Od BiH se ne traži eksplicitno usvajanje državnih zakona nego da zakoni koji važe u cijeloj BiH budu usklađeni sa standardima EU, rekao Mirel
"Mi smo u martu BiH postavili jasne uvjete koje treba ispuniti za status kandidata za EU. To je promjena Ustava, ali ne neka velika sveobuhvatna promjena, nego usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To se odnosi da i 'ostali' mogu biti izabrani. Drugi uslov je usvajanje zakona o državnoj pomoći", kazao je Mirel, istakavši da EU od BiH ne traži eksplicitno usvajanje državnih zakona nego da zakoni koji važe u cijeloj BiH moraju biti usklađeni sa standardima EU.
"U EU postoje kompetencije koje imaju i regije i vlast na različitim nivoima, ali to mora biti u skladu sa standardima EU", dodao je Mirel.
U izvještaju se navodi da BiH nije puno učinila na zaštiti ljudskih prava i manjina. Posebno je istaknuto da je romska manjina i dalje suočena s vrlo teškim životnim uslovima i diskriminacijom.
"Politički pritisak na medije se nastavlja, kao i etnička pristrasnost. U BiH je i dalje prisutan fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' i postojanje jednonacionalnih škola je i dalje razlog za zabrinutost", naglasio je Mirel te potcrtao da je BiH ostvarila mali napredak prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji.
"Sve je manje investicija. Investitori žele jednaka pravila i jednak ekonomski prostor. Ukoliko BiH želi da bude u EU, mora imati njena pravila. Bojim se da će, ukoliko se nešto ne promijeni, za poljoprivrednike nastati veliki problem kada Hrvatska bude primljena u EU, jer tada tamo neće moći izvoziti", rekao je Mirel i podsjetio na veliku nezaposlenost u BiH.
U izvještaju se kao pozitivne navode liberalizacija viznog režima za građane BiH i početak strukturisanog dijaloga o reformi pravosuđa.
Mirel je jučer, u prisustvu šefa Delegacije EU u BiH Petera Sorensena, poručio da nisu tačne prognoze da je EU zasićena proširenjem. Kazao je da za sve zamlje zapadnog Balkana ima mjesta u EU, ali da izabrani političari moraju uraditi svoj dio posla.
Mirel je izvještaj danas predao Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, i članovima Predsjedništva BiH.
Predstavnici većine političkih stranka kažu da su očekivali negativan izvještaj Evropske komisije o BiH.
"Osim bezviznog režima, nekih drugih pomaka nije bilo. Međutim, veoma brzo se mogu riješiti pitanja o kojima, kada je riječ o RS, postoji spremnost da se kompletiraju", rekao je Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS i potpredsjednik SNSD-a, istakavši da se zakon o popisu stanovništva u BiH može usvojiti, da se može postići kompromis kada je riječ o sistemu državne pomoći u BiH i da s radom počinje Komisija za izvršenje presude "Sejdić - Finci".
Amir Zukić, generalni sekretar SDA, tvrdi da se njegova partija trudi da popravi situaciju.
"Izbori su pokazali volju naroda, mi ne možemo promijeniti puno toga. Naš predsjednik pokušava postići da bude dogovora, evo, sad smo blizu dogovora, i nadamao se da će naredni izvještaj Evropske komisije biti pozitivan", rekao je Zukić.
"Nema Vijeća ministara, tu je i nelegalna Vlada FBiH. Znamo šta nam je činiti da se stvari promijene nabolje, samo je pitanje da li to neki žele", prokomentirao je Veso Vegar, generalni sekretar HDZ 1990.
Sprovođenje presude u slučaju "Sejdić - Finci" i zakon o državnoj pomoći ostaju uslov BiH za status zemlje kandidata
Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a u bh. parlamentu, kaže da je vrlo važna poruka iz izvještaja EK da se u BiH insistira na koordinaciji o pitanjima koja se odnose na EU.
"Ova poruka otklanja sumnje i strah da pitanja koja se odnose na EU traže centralizaciju, što su stalni zahtjevi i tumačenja političkih faktora iz Sarajeva. Evropska komisija nam je jasno ovim stavila na znanje da pitanja koja se pred nama nađu na tom takozvanom evropskom putu treba rješavati koordinacijom entiteta, te da centralizacija i nove institucije nisu zahtjev EU", rekla je Pandurevićeva, za koju je, takođe, očekivan negativan izvještaj EK, u kojem "nisu jasno markirani odgovorni za zastoj BiH".
Stjepan Krešić, funkcioner HSP-a, koji je dio parlamentrane većine u FBiH, apelovao je na odgovorne da sjednu za stol i da, nakon godinu od izbora, nađu kompromis i implementiraju izborne rezultate.
Komentar na Godišnji izvještaj Evropske komisije o (ne)napretku BiH nismo uspjeli dobiti u SDP-u i u HDZ BiH.