Priča o trećem entitetu je novo zavaravanje Hrvata, jer pravljenje kontinuiteta s diskontinuitetom teritorija znači stvaranje enklava, upozorava Marko Tadić, predsjednik HSS BiH NHI.
"A život u enklavi za posljedicu ima iseljavanje", kaže Tadić u intervjuu za "Nezavisne". On ističe da je ova nedavno ujedinjena stranka lijevog centra prvenstveno fokusirana na privredne i socijalne probleme.
NN: Na koje aktivnosti je fokusirana novoujedinjena stranka HSS BiH - NHI?
TADIĆ: Pripremamo se za prvi redoviti sabor, koji će biti održan krajem trećeg mjeseca, kako bi se stranka na vrijeme pripremila za predstojeće lokalne izbore.
NN: U čemu je suštinska razlika između Vaše stranke i dva HDZ-a, koji osvajaju najveći broj glasova u hrvatskom biračkom tijelu?
TADIĆ: Prije svega, očekujemo da će naša stranka biti druga među Hrvatima u BiH. Ona to već sada jeste, a po programu i kvalitetu smo prvi. Mi se bitno razlikujemo od oba HDZ-a, jer nemojmo zaboraviti da oba HDZ-a u vrhu imaju one iste ljude koje su imali od 1990. godine. Recentni događaji i rasprave o ustavnoj reformi i drugim bitnim političkim pitanjima ne pokazuju da oni bitno šta mijenjaju u svojim stavovima. Mi smo danas stranka lijevog centra, koja će se prvenstveno baviti gospodarskim i socijalnim problemima ove države. Naravno da ćemo se baviti i političkim problemima, ali nećemo sve podvlačiti pod nacionalno i sve nedostatke pokrivati nacionalnim interesima. To nije nacionalni interes Hrvata. Njihov interes je da dobro žive u ovoj zemlji.
NN: Kako Vi gledate na ustavnu reformu?
TADIĆ: Mi ćemo 19. siječnja održati sjednicu GO stranke, na kojoj će glavna točka biti rasprava o ustavnoj reformi. Mislimo da su rasprave krenule u krivom smjeru. Počele su o neka tri entiteta, kao da je sve ostalo već dogovoreno. Međutim, najozbiljnije stvari su stavljene na stranu, a predloženo je rješenje koje je praktično neprihvatljivo.
NN: Zbog čega mislite da tri jedinice nisu prihvatljivo rješenje?
TADIĆ: To je potrošena ideja. Nju ne prihvata ni međunarodna zajednica. Drugo, da li za to imamo saglasnost sva tri naroda i koji je prostor tih entiteta? Mi se bojimo da je to ponovo zavaravanje Hrvata i bacanje magle u oči. Nemojmo zaboraviti da su to isti oni koji su Hrvatima obećavali Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, pa su formirali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu, a onda obećavali hrvatsku samoupravu. Od svih tih projekata nije ništa ostalo, osim što se Hrvati sve više sele i što sve manje vide perspektivu u ovoj državi. Pravljenje kontinuiteta s diskontinuitetom teritorija znači stvaranje enklava, a život u enklavi za posljedicu ima iseljavanje.
NN: Koji bi model uređenja zemlje Vama bio najprihvatljiviji?
TADIĆ: Smatramo da najprije treba definirati koje ciljeve želimo ostvariti, a onda napraviti ustavni okvir koji će omogućiti ispunjavanje tih ciljeva. Mi želimo jedinstvenu i cjelovitu BiH, da se ona integriše u EU i Sjevornoatlantski savez, da bude država tri jednakopravna naroda, državu koja će osigurati sva građanska prava, jeftinu, ali efikasnu. Ako su nam to temeljni ciljevi, hajdemo napraviti ustav koji će omogućiti da ih ostvarimo i tada sigurno neće biti rasprava koliko će postojati jedinica. Smatramo da je dobar konsocijacijski model, koji je u velikom broju zemalja, Nizozemskoj, Austriji, Kanadi... On podrazumijeva paritet u obnašanju izvršne i sudbene vlasti, konsenzus u donošenju ključnih odluka, institut manjinskog veta i princip rotacije. To se primjenjuje u podijeljenim društvima, a BiH je podijeljena po nacionalnoj osnovi, a sve više i po vjerskoj. Želimo da BiH ima sve nadležnosti koje ima moderna evropska država. Lokalna samouprava je svakako definisana Evropskom poveljom o lokalnoj upravi i samoupravi, a srednja razina treba da obavlja one funkcije koje može bolje od države.
NN: Kako ocjenjujete učinak Hrvata iz BiH u Saboru Hrvatske, i s druge strane pomoć Hrvatske Hrvatima u BiH?
TADIĆ: Učinak ljudi izabranih ispred dijaspore je gotovo zanemariv. U posljednje četiri godine nisu u Saboru otvorili gotovo nijedno relevantno pitanje. To je prvi saziv na kojem se nikada nije raspravljalo o problemima Hrvata u BiH. Pomoć Hrvatske je složenije pitanje. Hrvatska daje veliku i političku i gospodarsku pomoć. Ona je najveći investitor u BiH, a daje i veliku pomoć Hrvatima u BiH. Ta pomoć ne ogleda se samo kroz onih 27 miliona kuna za obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo. Ogromna pomoć se daje kroz razne socijalne programe, a to su mirovine, pomoć invalidima, braniteljima. Pomoć za kulturu i druge oblasti trebalo bi da bude ravnomjernije raspoređena. Ona ne može odlaziti na jedno područje. Najveća potreba je na području RS i Posavine, a tamo najmanje dolazi.
NN: Predsjednik Evropske narodne stranke Vilfred Martens zagovara ujedinjenje dva HDZ-a, kako bi glas Hrvata bio jači. Da li ima drugih stranaka s hrvatskim predznakom s kojim bi se Vaša stranka ujedinila?
TADIĆ: Politička scena će se vjerovatno raščistiti kao i u Hrvatskoj. Ostaće vjerovatno dvije do tri, maksimalno četiri stranke. Mi smo pokazali da se treba koncentrirati. Sada očekujemo da se dva HDZ-a ujedine, iako vjerujemo da će to ići teško.