SARAJEVO - Procedura usvajanja budžeta institucija BiH za 2011. godinu, koja se završava objavljivanjem u "Službenim novinama BiH", biće dovedena do kraja imenovanjem novog saziva Savjeta ministara, što bi se moglo desiti 3. februara na sjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ovo je jedna od procjena Milorada Živkovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u vezi sa daljim tokom događaja u procesu usvajanja budžeta institucija BiH za prošlu godinu.
Za cjelokupnu situaciju u vezi sa usvajanjem prošlogodišnjeg budžeta Živković smatra odgovornim Dragana Vrankića, ministra finansija i trezora BiH u tehnčkom mandatu, a njegovo nedjelovanje po odlukama Predsjedništva i parlamenta BiH smatra antiustavnim.
"Zbog ovakvog rada došli smo u situaciju da je Kolegijum Predstavničkog doma postao ekspert za budžet, što je nedopustivo. Ministarstvo finansija nije dostavilo akt kako je naložilo Predsjedništvo BiH da bismo u Kolegijumu mogli poslati budžet na objavu u 'Službene novine'. To je drastično kršenje zakona i antiustavno djelovanje ministra Vrankića", ocijenio je Živković.
Kolegijum Predstavničkog doma imao je juče sjednicu na kojoj nisu mogli donijeti odluku da budžet bude objavljen u "Službenim novinama" jer u tome mora učestvovati i rukovodstvo Doma naroda, pa će zajednički kolegijum na ovu temu biti održan u ponedjeljak.
Živković je naglasio da je stiglo upozorenje od Petera Sorensena, specijalnog predstavnika EU, o kašnjenju BiH u ispunjavanju obaveza na izmirivanju spoljnog duga, što ima loše posljedice na kreditni rejting BiH, ali i zatezne kamate koje će uslijediti zbog neredovnog plaćanja kredita. Nalog za isplatu spoljnog duga po zakonu može dati ministar finansija, ali je Vrankić ranije izjavio da je to nezakonito te da neće potpisati bilo kakav nalog dok budžet ne bude objavljen, jer bez toga, kako tvrdi, nema ni odluke o privremenom finansiranju za prvi kvartal ove godine.
Živković kaže da Vrankić krši domaće zakone, ali i odluku Ustavnog suda BiH iz 2008. godine po njegovoj apelaciji, gdje je izričito rečeno da se ne smije ugroziti finansiranje BiH.
"Da ima Tužilaštva u BiH, već bi pokrenuli proces u vezi s tim", dodao je Živković.
Naglasio je da je razgovarao sa Vjekoslavom Bevandom, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, koji je već dobio formulare kandidata za ministre i zamjenike i već su upućeni na provjere.
"Ako SIPA i CIK u kratkom roku završe provjere kandidata, već 3. februara bi mogao biti imenovan novi saziv Savjeta ministara, a tada će oni riješiti situaciju sa budžetom", kazao je Živković.
Na sjednici Kolegijuma su juče dogovorene i naredne sjednice, a domovi će zasjedati 1, 2. i 3. februara, gdje bi trebalo da budu usvojeni zakoni važni za EU, prvenstveno zakon o popisu stanovništva BiH, koji je u Domu naroda, te zakon o državnoj pomoći koji treba da usvoje oba doma. Na dnevnom redu biće i zakonske izmjene o ličnoj karti, te prebivalištu i boravištu BiH.
Džombić: U skladu sa prihodima
Izvršenje budžeta zajedničkih institucija BiH za 2011. godinu moguće je u iznosu od 880 miliona KM, koliko iznose prihodi, smatra Aleksandar Džombić, predsjednik Vlade RS.
"Na bazi izvještaja iz zajedničkih institucija BiH, prihodi iznose 880 miliona KM i ne mogu troškovi biti veći od prihoda", rekao je Džombić u Banjaluci komentarišući budžet institucija BiH za prošlu godinu.
Završni račun
Milorad Živković je naglasio da je posebna priča to što se ne zna koliki je iznos budžeta za prošlu godinu, odnosno što se to različito tumači, jer je sporan utrošak 130 miliona KM.
"Svaki ministar finansija u ovom momentu zna u jedan odsto koliko je izvršenje budžeta za prošlu godinu, a samo Vrankić to ne zna. Ne može Kolegijum praviti završni račun", rekao je Živković.
Prema podacima koji su dostavljeni iz Ministarstva finansija BiH, prošle godine potrošeno je 878 miliona KM za funkcionisanje bh. institucija, dok je 386 miliona KM bio spoljni dug. Ono što je poslanicima rečeno kada su uslovno usvajali budžet 30. decembra nakon dogovora stranačkih lidera je da je izvršenje bilo 1,08 milijardi KM, što je za oko 131 milion KM više, a u Ministarstvu finansija tvrde da su to razni grantovi.