BANJALUKA - Na području RS prevaranti su u prošloj godini pokušali da naplate više stotina hiljada maraka štete od osiguravajućih kuća lažno prijavljujući da im je ukradeno vozilo ili da je oštećeno u saobraćajnoj nesreći.
Borko Popović, predsjednik Udruženja osiguravajućih organizacija RS, kaže da su osiguravajuće kuće do sada u većini slučajeva uspjele da otkriju prevaru i da nisu isplaćivali novac prevarantima.
Međutim, ističe on, nije isključeno da je neki prevarant uspio da prođe neotkriven i izvuče novac od osiguranja.
Popović ističe da je u prošloj godini "Drina osiguranje", čiji je on generalni direktor, imala skoro pet miliona maraka plaćenih ili rezervisanih šteta.
"Od tog iznosa zahtjevi za isplatu tih fingiranih šteta iznosili su oko 250.000 KM, bilo da se radi po osnovu lažne krađe vozila ili udesa koji se nije desio. Nismo isplatili taj novac. Međutim, ovdje se radi samo o zahtjevima koje je dobilo 'Drina osiguranje', dok u RS ima ukupno devet osiguravajućih kuća. Devet kuća po 250.000, to je već skoro 2,5 miliona maraka, pa iz toga vidite kakve su razmjere tih pokušaja prevara", ističe Popović.
Prema njegovim riječima, građani koji su pokušavali da naplate štetu od osiguranja za lažnu saobraćajnu nesreću u tome su imali pomoć i pojedinih saobraćajnih policajaca.
"Te namještene saobraćajne nesreće obično se i rade uz prisustvo policije. Nemoguće je namjestiti saobraćajnu nesreću i nabaviti potrebne papire za naplatu štete, ako u tome ne učestvuje neki policajac. Da bi osiguravajuća kuća isplatila štetu mora imati zapisnik iz policije, fotografiju sa lica mjesta i slično. Za sve to je potrebna Saobraćajna policija", kaže Popović.
On ističe da MUP RS, u saradnji sa njima, raskrinkava takve policajce. Popović kaže da je do sada suspendovao više saobraćajnih policajaca, koji su učestvovali u prevarama u vezi s lažnim saobraćajnim nesrećama.
Osim lažnih saobraćajnih nesreća, Popović ističe da u posljednje vrijeme sve češće lažno prijavljuju i krađe vozila, kako bi se naplatilo kasko osiguranje. Te osobe obično osiguraju vozilo kasko osiguranjem, a potom prijave krađu i naplate osiguranje. Neki od njih potom vozilo prodaju i tako dobiju duple pare za njega, odnosno i od osiguranja i od prodaje.
"Tu nije potrebno učešće policije jer se osigura vozilo, a potom se prijavi policiji da je ono navodno ukradeno. Osoba nakon toga dođe u osiguravajuću kuću sa potvrdom iz policije da je prijavila krađu vozila i ispostavi račun osiguravajućem društvu", ističe Popović.
Prema njegovim riječima, bilo je slučajeva i da građani osiguravaju neregularna vozila, odnosno vozila na kojima su prekucavani brojevi motora i šasije.
"Mi nemamo mehanizam da provjerimo da li je nešto regularno ili ne, jer svako vozilo koje ima regularnu saobraćajnu dozvolu smatramo ispravnim. Kasnije ti građani, vjerovatno svjesni da zbog učestalih provjera neće moći produžiti registraciju za njih jer će se otkriti da su neregularni, prijavljuju njihovu krađu i ispostave račun osiguranju da plati štetu", kazao je Popović i dodao da se provjerom kod generalnog uvoznika ispostavi da vozilo sa tim brojem šasije uopšte nije ni proizvedeno.
"Mi smo te štete odbili da isplatimo i sada je to u sudskom postupku. Činjenica je da imamo mnoge probleme sa pravosuđem jer oni kažu: 'Vi ste osigurali vozilo i morate da platite štetu'", navodi on.
Prema podacima MUP-a RS u prošloj godini i u prvim mjesecima ove godine policija je podnijela 15 izvještaja nadležnim tužilaštvima protiv osoba koje su lažno prijavile krađu vozila u cilju naplate štete kod osiguravajućih kuća. Prema Krivičnom zakonu RS, osoba koja lažno prijavi krivično djelo može dobiti novčanu kaznu ili zatvor do dvije godine.