BEOGRAD - Prijedlog izmjena Ustava BiH, koji je ponuđen na potpisivanje premijeru RS Miloradu Dodiku u Vašingtonu, nije bio prijedlog Stejt departmenta nego papir koji je dostavila američka ambasada u Sarajevu uz sugestiju da će biti potpisan, rekao je FoNetu izvor blizak međunarodnim diplomatskim krugovima.
Isti izvor kazao je da je posjeta Dodika Stejt departmentu dogovorena ranije, a da je kada je o tome diplomatskim putem obaviještena američka ambasada u Sarajevu ambasador Daglas Meklheni insistirao da u Vašington doputuje i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić.
`Ambasada u BiH je potom Stejt departmentu dostavila dokument o brisanju entitetskog glasanja i policije RS iz Ustava BiH kao nešto što bi Silajdžić i Dodik mogli da potpišu u Vašingtonu. Administracija nije insistirala na dogovoru o tome ali su pokušali da budu medijatori kada su vidjeli da taj paket nije nešto što je usaglašeno u BiH`, rekao je taj izvor.
On je dodao da je EU uvrijeđena ovakvim ponašanjem i iznenadnim uplitanjem u reforme koje sprovodi Brisel na taj način, zbog čega je izaslanik EU u BiH Kristijan Švarc-Šiling i najavio novu inicijativu OHR-a o izmjenama Ustava BiH.
Dodik je izjavio da u razgovorima u Vašingtonu nije prihvatio izmjene Ustava koje se odnose na entitetsko glasanje, jer bi gubljenjem tog prava Srbi postali manjina u BiH, budući da je za donošenje odluka u parlamentu BiH potrebna većina od 22 glasa, a Bošnjaci sada u parlamentu imaju 24 poslanika.
Dodik je u emisiji RT RS izjavio da je na stolu u Vašingtonu bio aprilski paket ustavnih promjena, modifikovan sa zahtjevom lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića da se odustane od entitetskog glasanja na nekim pitanjima izvornih nadležnosti BiH, kao i da se izbace odredbe iz amandmana koje su regulisale raspuštanje parlamenta.
`To nije bio problem da se briše, ali entitetsko glasanje ne može biti ukinuto`, istakao je Dodik.
On je rekao da su njegovi sagovornici potom pokušali da u istu ravan s ovim pitanjem stave reformu policije, o čemo je izneseno više prijedloga.
`Na kraju sam pristao da, ako se to izjednači, ponudim da se umjesto jedne trećine glasova kvota za entitetsko glasanje redukuje na jednu četvrtinu, što bi bilo nekoliko glasova manje ili jedan glas manje u sadašnjem odnosu, a da bude prihvaćena policija RS`, naveo je Dodik i dodada: `Ni to nije prošlo.`
On je kazao da je osim zahtjeva za ukidanje entitetskog glasanja i policije RS, na početku Haris Silajdžić postavio i zahtjev za promjenu naziva RS, ali da mu je rekao da nema razgovora o imenu RS, pa je razgovarano o preostale dvije teme.
Dodik je napomenuo da je u isto vrijeme u Vašingtonu boravio i poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, koji nije iznosio vjerske nego političke poruke, `koje idu za tim da okaljaju karakter RS i traže da BiH bude matična zemlja Bošnjaka, što znači da ostali mogu da idu`.
Nije bilo favorizovanih
Dodik je rekao da su predstavnici američke administracije imali uobičajen odnos prema svima učesnicima razgovora, da su pokušavali da nađu zajedničku nit i da formulišu dogovor.
`Nije bilo nikakvih posebnih ni favorizacija ni diskriminacija u tom pogledu`, rekao je Dodik za RT RS.