SARAJEVO - Pritisak političkih stranaka na privredu da im finansira predizbornu kampanju pojačan je uoči predstojećih izbora iako je stanje u bh. ekonomiji loše i firme oskudijevaju sredstvima, kažu ekonomisti.
U političkim strankama, mada tvrde da ne traže donacije od privatnog sektora, priznaju da nemaju dovoljno sredstava za izbornu kampanju koja počinje 3. septembra, mjesec dana prije održavanja opštih izbora.
Ekonomski stručnjak u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran kaže da je dobar dio donacija strankama dobrovoljan, ali da sigurno ima firmi koje ih i moraju davati da bi opstale.
"Stopa korupcije u BiH je visoka. Preduzeća vide da se nemoguće nositi sa nelojalnom konkurencijom osim ako se sami ne uključe u sistem korupcije", objašnjava Gavran.
Ističe da su u godini recesije privredni sektori, poput građevinarstva, u potpunom kolapsu, ali svejedno ima nekoliko firmi iste branše koje su visoko profitabilne jer su pobijedile na više tendera i to izaziva sumnje da li pobjeđuju transparentno.
"Na meti zahtjeva stranaka za finansiranjem su profitabilna preduzeća, a to su kod nas javna preduzeća. Visoka profitabilnost rijetka je kod privatnih firmi, ali su pod mogućim pritiskom sektori pred kolapsom poput građevinarstva gdje se traži povezanost sa strankom da bi se dobio ugovor", kaže Gavran, te dodaje da se firme mogu pobuniti i čekati pravdu ili se pridružiti.
"Logično je da je uoči izbora pojačan pritisak stranaka. Normalno je da firme svojim političkim opcijama daju određena sredstva, ali je problem ako je riječ o kupovini beneficija nakon pobjede. Tu je opet riječ o nečemu što je teško dokazivo", napominje Gavran.
Smatra da je za privredu loša povezanost sa politikom, ali i naglašava da je to u svijetu prisutno. Procjenjuje da su bh. firme barem malo zaštićene s obzirom na to da je Zakonom o finansiranju stranaka ograničen iznos donacija.
Vlasnik i direktor sarajevske Građevinske firme "In" Nedim Čehajić tvrdi da nije imao kontakata sa strankama, ali da je čuo za slučajeve da političke stranke traže donacije.
"Jeste vrijeme recesije i onaj ko je ušao u te šeme neka se i snalazi", kaže Čehajić i dodaje da firma "In" ima razuman obrt koji bi bio puno veći da pripadaju "nekoj šemi".
Portparol SDA Salmir Kaplan ističe da kao i u svakom poslu sredstava i ima i nedostaje i da uvijek fali za neke projekte. Kaže da su dobijali donacije privatnog sektora i ranijih godina i da ih pred izbore dobijaju malo više, ali da se sada osjeti recesija. Kaplan tvrdi da SDA ne vrši pritisak na firme da ih pomognu donacijama, ali i da je je normalno da se mogu obaviti razgovori.
"Reket ne može sebi dozvoliti nijedna stranka", dodaje Kaplan.
I potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić kaže da ne raspolažu većim sredstvima za predizbornu kampanju, te da će "napraviti reduciran pristup" jer ne očekuju od privatnika i privrede da ih finansiraju.
Zamjenik predsjednika HDZ BiH Niko Lozančić kaže da misli da njegovoj stranci ne fali novca za izbornu kampanju i da ne zna imaju li donacija privatnog sektora.
"Mislim da nema pritisaka na preduzeća. To oni znaju", kaže Lozančić.
Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD-a, podsjeća da su 2006. godine, na ideju privatnih kompanaija, organizovali donatorsko veče, ali da nakon toga nisu i neće ovo praktikovati. Priznaje da su dobili jednu ili dvije donacije i da ne traže ništa ni od koga.
"Na lokalnom nivou bude nekih donacija, da neko plati sitniji račun. Mi kao stranka nemamo evidenciju jesu li smanjene donacije zbog krize. Oslanjamo se na regularne izvore finansiranja, iz budžeta. Prilivi su smanjeni kao što su smanjeni i svi budžeti u BiH", rekao je Vasić i dodao da ovaj manjak nadomjeste članarinom.
Iznosi
Ukupan iznos svih priloga jednog preduzeća koje daje političkoj stranci ne može biti veći od oko 11.900 KM godišnje, a prilog građana ne može biti veći od oko 6.300 KM.
Prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka BiH, prilog pravnih lica godišnje može iznositi do 15 prosječnih neto plata u BiH, a fizičkih osam plata. Podaci Agencije za statistiku BiH govore da je prosječna neto plata 795 KM.
Zakonom je zabranjeno da donacije strankama daju, između ostalih, javna preduzeća, općinski, kantonalni, entitetski i državni organi, te vjerske zajednice, kao i privredna udruženja sa najmanje 25 odsto javnog kapitala.