BiH

Proces proširenja mogao bi trajati decenijama

Proces proširenja mogao bi trajati decenijama
Foto: Anadolija/Arhiva | Proces proširenja mogao bi trajati decenijama

BRISEL, BANJALUKA - Pristupni proces zemalja zapadnog Balkana mogao bi trajati decenijama, jer nijedna od zemalja neće u dogledno vrijeme biti spremna da postane članica, navedeno je u najnovijem izvještaju Međunarodne krizne grupe o BiH.

Iako je rat u Ukrajini, kako navode, podstakao rasprave unutar EU o ubrzavanju pretpristupnog procesa, oni tvrde da ubrzani pristup nije realan.

"Brisel bi trebalo da bude brutalno iskren, jer čak i usljed novog entuzijazma za veću ujedinjenost koji je stvoren ruskom invazijom na Ukrajinu, puno članstvo je daleko. Sve vlade u regionu treba da pokažu mnogo veći kapacitet za usvajanje evropskih normi prije nego što pristup postane realnost", navode oni. 

S obzirom na to da je to proces koji bi mogao da potraje, u Međunarodnoj kriznoj grupi preporučuju da EU iskoristi taj period da pronađe druge načine kako da produbi veze sa zemljama zapadnog Balkana i ojača političku i ekonomski saradnju drugim sredstvima koja ne uključuju punopravno članstvo.

"Uz pomoć Vašingtona, Brisel bi trebalo da nastavi na nekoliko kolosijeka i da prioritizira smirivanje krize. EU i SAD bi trebalo da rade na smirivanju krize u BiH i poboljšaju odnose između Srbije i Kosova", kažu oni. 

Što se tiče BiH, oni ističu da se kriza sastoji od prijetnji RS za nezavisnošću, bošnjačkog odbijanja da priznaju prava Hrvatima i prijetnje Hrvata da će poslije izbora blokirati institucije ako ne bude izborne reforme. 

Krivci za usporavanje evropskog puta, prema njihovom mišljenju, su i u Briselu i u zemljama regiona, s tim da su, kako navode, glavni razlozi u samim zemljama članicama.

"Tu postoje ekonomska pitanja, jer će trenutnim tempom biti potrebne decenije da zemlje budu spremne da odole pritiscima tržišne ekonomije. Nijedna od zemalja nije funkcionalna tržišna ekonomija, a životni standard u regionu je daleko ispod evropskog prosjeka. A još veće prepreke su u vladavini prava, jer poštovanje vladavine prava je urušeno u nekim zemljama, kao i demokratske norme", ističu oni. 

Oni naglašavaju da su Rusija, Kina i Zapad ušli u međusobne obračune zbog uticaja na zapadnom Balkanu i da se Zapad boji da gubi svoj uticaj na štetu ovih zemalja i Turske. 

"Nakon što je splasnuo entuzijazam Zapada iz devedesetih godina prošlog vijeka, mnogi u Briselu i Vašingtonu brinu se da bi vakuum mogli da ispune Rusija, Kina i drugi igrači. Oni gledaju sa zabrinutošću kako srpski lideri u Beogradu i Banjaluci dobijaju termine kod ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako kineske firme šire svoju investicionu mrežu, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan organizuje turneje cijelim regionom", navode oni. 

Kao primjer gubljenja zapadnog uticaja oni ističu imenovanje njemačkog političara Kristijana Šmita za visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN i kojeg RS ne priznaje, za šta, kako navode, imaju podršku Rusije i Kine.

"Ovo je imalo za efekat da su njegova izvršna ovlaštenja na tankom ledu. Jer ako bi Šmit iskoristio svoja ovlaštenja da ukine zakone ili ukloni zvaničnike s pozicija, Banjaluka bi se mogla osloniti na kinesku i rusku podršku za odbacivanje njegovih poteza. U praksi, oni su već pokazali spremnost da visokog predstavnika ignorišu", navedeno je u ovom dokumentu. 

Što se tiče djela odgovornosti u EU za stagnaciju, oni ističu da se radi o odnosu pojedinih zemalja članica prema proširenju, ilustrujući to najavom Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o stvaranju političke zajednice između EU i evropskih zemalja koje nisu članice. 

"Dio problema je u tome što su EU i uticajne zemlje u EU i dalje nejasne kada je u pitanju namjera da prime nove članice ili da preduzmu korake ka većoj integraciji", naglašeno je, uz napomenu da su dosadašnji uspjesi EU i SAD u regionu u velikoj mjeri ovisili o tome da je zemljama u izgled stavljeno članstvo u evropskom bloku.

Ova strategija, naglašavaju, sada počinje da pokazuje svoja ograničenja, uključujući i jednoglasni način donošenja odluka unutar Evropskog savjeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije