SARAJEVO - Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu i član Ustavnopravne komisije ovog doma Lazar Prodanović izjavio je za Srnu da SNSD neće podržati Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona koji je u parlamentarnu proceduru uputio SDP.
"Predloženi zakon predviđa da odluku o održavanju vanrednih izbora na svim nivoima u BiH donosi Parlamentarna skupština BiH, što je prenos nadležnosti, i što je za nas apsolutno neprihvatljivo", istakao je Prodanović.
Kao drugi razlog zbog kojeg dopuna Izbornog zakona koju je predložio SDP nije prihvatljiva, Prodanović je naveo kršenje Ustava BiH.
"Ustavom BiH jasno je rečeno da se izbori održavaju svake četiri godine, zbog čega bi prvo bilo potrebno promijeniti Ustav, pa tek onda Izborni zakon", precizirao je Prodanović.
Prodanović je podsjetio da vanredni izbori u Republici Srpskoj nisu nepoznanica i da su održani 1997, kada su na osnovu odluke predsjednika Srpske raspušteni Narodna skupština i raspisani izbori.
"Mandat zvaničnika izabranih na tim izborima trajao je samo do redovnih izbora", dodao je Prodanović.
On je istakao da je nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH obezbijeđena primjena zakona Republike Srpske koje se tiču broja višečlanih izbornih jedinica u Srpskoj i raspodjele mandata u višečlanim izbornim jedinicama koje je donijela Narodna skupština.
Kada je riječ o ideji za spajanje opštih i lokalnih izbora, Prodanović je rekao da bi se o tome moglo razmišljati, uz uslov da nadležnost za donošenje odluke za njihovo održavanje bude u skladu sa ustavnim uređenjem BiH.
"Nije nelogično da lokalni i opšti izbori budu u istoj godini, svejedno da li bi bili istog dana ili ne, jer bi u tom slučaju imali tri i po do četiri godine za bavljenje konkretnim poslovima, a ne izbornom kampanjom", zaključio je Prodanović.
SDP BiH uputio je 11. februara u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH kojim se predviđa da, u izuzetnim okolnostima, Parlamentarna skupština BiH može donijeti odluku o održavanju vanrednih izbora na svim nivoima vlasti.
Mandat članova organa vlasti izabranih na vanrednim izborima, prema predloženim rješenjima, trajao bi četiri godine.