SARAJEVO - Stranka za BiH nije spremna podržati amandman na Ustav BiH koji reguliše status Brčko distrikta, jer se u njemu vidi da će u državi postojati više od sadašnja dva entiteta.
Saopštio je ovo juče Haris Silajdžić, predsjednik Stranke za BiH, nakon sjednice Predsjedništva ove političke partije.
On je kazao da zvanično nije upoznat s amandmanom o statusu Brčko distrikta, nego samo putem medijskih izvještaja o dogovoru lidera SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH.
Silajdžić tvrdi da je iz teksta ovog amandmana vidljivo da se odstupa od arbitražne odluke o Brčkom, te se jasno predviđa uspostava dodatnih entiteta, a prvi put se uvodi etnička blokada pri pokretanju sporova pred Ustavnim sudom BiH.
"Zbog toga se u potpunosti onemogućava distriktu pristup Ustavnom sudu BiH", rekao je Silajdžić.
Objasnio je da se u 22 odredbe Ustava BiH i u 32 odredbe Arbitražne odluke, precizira postojanje isključivo dva entiteta, a dogovoreni amandman trojice lidera eksplicitno predviđa više entiteta.
U izjavi Predsjedništva Stranke za BiH nakon jučerašnje sjednice navedeno je da se na ovaj način udovoljava zahtjevima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.
"Jasno je da ciljano pominjanje više umjesto postojeća dva entiteta predstavlja plan za uvođenje dodatnih entiteta u buduću teritorijalnu strukturu BiH. Tvrdnje SDA da se zalažu za uspostavu regija ne mogu opstati kada je ta stranka već pristala na dodatne entitete kroz ovaj amandman", piše u saopštenju Predsjedništva Stranke za BiH i dodaje se da je u Prudu i Banjaluci dogovorena neupitnost RS i podjela FBiH na tri entiteta.
Regulisanje statusa distrikta Brčko jedan je od uslova za gašenje OHR-a, a Silajdžić tvrdi da su spremni razgovarati o uređivanju svih pitanja u vezi sa distriktom. Prihvatljiv im je samo način kako predviđa Arbitražna odluka i zahtijevaju da se distriktu da identičan tretman s ostalim institucijama kod pristupa Ustavnom sudu BiH.
Beriz Belkić, potpredsjednik Stranke za BiH, juče je naglasio da su paušalne optužbe na njihov račun da ne nude alternativna rješenja.
"Od 2000. godine zalažemo se za regionalizaciju BiH, a naša stranka bila je vodeća u aktivnostima osnivanja sarajevske ekonomske regije - SERDA. Kasnije su, uz pomoć Evropske komisije, osnovane još četiri takve regije", podsjetio je Belkić i dodao da je nastavak regionalizacije obustavila Vlada RS na čelu sa Draganom Mikerevićem.
On je kazao da je Stranka za BiH nakon neslaganja s rješenjima o državnoj imovini ponudila svoj zakon, ali je zaustavljen u bh. parlamentu na entitetskom glasanju.
"S kompletnim projektom Ustava izašli smo 2006. godine, koji se zasniva na ekonomskim regijama", kazao je Belkić.
Azra Hadžiahmetović dodala je da ova stranka nije osporila ni popis stanovništva u BiH i jedina zastupa preporuku EUROSTAT-a gdje su kao predmet popisa obavezne samo socio-ekonomske kategorije, a lideri SNSD-a HDZ BiH i SDA dogovorili su da popis obuhvati i izjašnjavanje o jeziku i naciji.
Prvo denacionalizacija
Haris Silajdžić još jednom je ponovio da se ne slaže s raspodjelom imovine između BiH i entiteta i naglasio da se po Ustavu imovina bivše SR BiH knjiži na državu, a da ostali nivoi vlasti mogu imati pravo korištenja.
"Prije bilo kakvog disponiranja državne imovine BiH mora osigurati proces denacionalizacije i restitucije imovine koja je nelegalno oduzeta kroz 'nasilno podržavljenje' građanima, vjerskim zajednicama i drugim institucijama", kazao je Silajdžić.