BiH

Prvi put obilježeno stradanje djece

Prvi put obilježeno stradanje djece
Prvi put obilježeno stradanje djece

JASTREBARSKO - Skromnim skupom u Jastrebarskom u Hrvatskoj, kojem je prisustvovalo oko 40 članova antifašističkih pokreta, u četvrtak je po prvi put poslije 68 godina obelježeno oslobađanje djece iz jedinog koncentracionog logora za mališane u Drugom svjetskom ratu.

Dečji logor u Jastrebarskom bio je smješten na četiri lokacije i to kod samostana gdje je bilo oko 400 djece, dvorcu nekadašnjeg grofa Erdedija gdje je bilo 200 djece, zgradi ekonomije gdje je bilo 280 devojčica i selu Rijeka gdje je bilo locirano oko 1.500 mališana.

Djeca su u Jastrebarsko dovođena iz logora Stara Gradiška gdje su završavala poslije ustaških ofanziva na Kozari i Potkozarju.

Mihajlo Veljić, koji je kao dvanaestogodišnjak prošao golgotu Jastrebarskog, sjeća se da je svirepost nad djecom počela još u Okučanima gdje su po nesnosnoj vrućini trpani u vagone u kojima su čitav dan putovali do Zagreba bez vode i mogućnosti da vrše nuždu van njih, što je prouzrokovalo smtrt dosta djece.

"Po dolasku u Zagreb su nas ošišali i obukli u ustaške uniforme. Spavali smo u barakama na slami i vrlo brzo je nastupila dizenterija koja je pokosila mnogo djece", prisjetio se Veljić.

On kaže da je prema evidenciji mjesnog grobara Franje Ilovara, koji je sahranjivao djecu iz Jastrebarskog, pokopano 1.018 djece, dok se procjenjuje da ih je ukupno umrlo oko 1.500.

On je kazao da su logorima upravljale časne sestre, a prema okrutnosti se izdvajala Mercedes.

Nažalost, Veljić kaže da oslobođenje djece iz logora 26. avgusta 1942. godine nije donijelo slobodu za sve mališane, jer partizani nisu znali za lokaciju logora u selu Rijeka.

Po njegovim riječima, tužnu sudbinu su doživjela i djeca koja zbog bolesti nisu mogla pješačiti dalje prema Kordunu već su raspoređena po kućama u Svetoj Jani, gdje su u ustaškim ofanzivama koje su uslijedile ponovo pohvatana i vraćena, a djeca koja su uhvaćena u selu Pećno su poubijana i bačena u jamu Jazovka.

Gojko Knežević, takođe jedan od preživjelih logoraša, sjeća se kako su časne sestre tukle djecu brezovim prućem umočenim u slanu vodu ili sirće, zbog čega i danas ima određenu vrstu straha kada sretne časnu sestru.

U obilježavanju godišnjice oslobođenja djece u Jastrebarskom, osim zamjenika načelnika te opštine Aleksandra Stanića, koji je rekao da mještani "nemaju ništa sa onim što se dešavalo u logorima", niko se od zvaničnika nije pojavio.

Događaj nije pratila niti jedna novinarska ekipa iz Hrvatske, nije bilo mještana, izostalo je opijelo za stradale, nije upaljena nijedna žuta svijeća, već je položeno samo nekoliko vijenaca i upaljeno nekoliko lampiona ispred skromnog spomenika u gradskom groblju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije