BiH

Prvi svjedok protiv Mladića 25. juna

Prvi svjedok protiv Mladića 25. juna
Prvi svjedok protiv Mladića 25. juna
Beta

HAG - Prvi svjedok optužbe na suđenju bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, optuženom za genocid nad nesrbima u BiH, pred Haškim tribunalom će iskaz dati 25. juna, saopštio je danas sud.

Prvo svjedočenje bilo je zakazano za 29. maj, ali je odloženo zbog toga što tužilaštvo nije na vrijeme odbrani objelodanilo sav dokazni materijal, na šta je bilo obavezno po pravilima suda.

Raspravo vijeće predsjedavajućeg Alfonsa Orija (Alphons Orie) ocijenilo je, zakazujući iskaz prvog svedoka za 25. jun, da će odbrana imati dovoljno vremena da prouči dodatne materijale koje je dobila od tužilaštva.

Suđenje Mladiću počelo je 16. maja uvodnom rječju optužbe. Uoči početka, odbrana se žalila da od tužilaštva nije dobila sve dokaze i tražila je odlaganje dokaznog postupka za tri do šest mjeseci.

Sudije su te zahtjeve odbijale, sve dok 14. maja tužioci nisu priznali da je došlo do greške u slanju dokaznog materijala Mladićevim braniocima.

Na kraju završne riječi tužilaštva, 17. maja, sudija Ori odložio je početak dokaznog procesa optužbe do daljeg. Pošto je sagledalo obim materijala koje je tužilaštvo naknadno dostavilo odbrani, raspravno vijeće je danas odlučilo da prvog svjedoka sasluša 25. juna.

Sudije su napomenule da će tim odbrane moći da nastavi sa pregledanjem i procjenom dokaznog materijala i nakon što izvođenje dokaza počne.

Optužnica generala Mladića (69) u 11 tačaka tereti za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja rata. U dvije tačke, Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bh. opština - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Devet tačaka optužnice na teret mu stavljaju progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje talaca. Optužnica protiv Mladića usredsređena je na progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština širom

BiH; terorisanje stanovnistva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada; genocid nad više od 7.000 Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. i u još sedam opština u BiH i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN.

U prvim pojavljivanjima pred sudom, početkom juna i jula prošle godine, Mladić je odbio da se izjasni o krivici, ali je optužbe nazvao "monstruznim" i "gnusnim".

Predsjedavajući sudija Alfons Ori (Alphons Orie), u skladu sa pravilima suda, u spis je uveo da je Mladić izjavio da nije kriv.

Pored predsedavajućeg Orija iz Holandije, članovi raspravnog vijeća u procesu protiv Mladića su još sudije Kristof Flige (Christoph Flugge) iz Nemačke i Bakone Moloto iz Južne Afrike.

Tokom dokaznog postupka, optužba će u spis uvesti izjave 413 svjedoka, od kojih će se samo 148 pojaviti u sudnici. Iskazi većine

svedoka - koji su već svedočili na drugim suđenjima pred Tribunalom

- biće, radi uštede vremena, uvedene u dokaze u pisanom obliku, a

Mladićevi branioci Branko Lukić i Miodrag Stojanović će ih zatim unakrsno ispitivati. Samo sedam svjedoka iskaze će dati "uživo".

Za izvođenje dokaza, tužioci imaju na raspolaganju 200 radnih sati.

Prvu optužnicu protiv Mladića, Tribunal je podigao 25. jula 1995, ali je on na slobodi ostao do 26. maja prošle godine, kada su ga vlasti Srbije uhapsile u Lazarevu kod Zrenjanina. Pet dana kasnije, izručen je Tribunalu.

Najčitanije