TIRANA, BRISEL - Saradnja između zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije biće jedan od najvažnijih testova za spremnost za pridruživanje EU.
Iako eksplicitno nije nigdje tako navedeno, podrazumijeva se da dobrosusjedski odnosi i otvorenost između zemalja obuhvaćenih proširenjem mora biti na najvišem nivou kao osnovni test za pristupanje EU.
Ovih dana lideri zemalja zapadnog Balkana i Ukrajine susreli su se u Tirani, dan uoči samita EU i zapadnog Balkana.
Iako EU nije organizovala taj susret, implicitno su zemlje ohrabrene da sarađuju na dva važna polja koja Brisel želi da vidi u što većoj mogućoj mjeri - saradnja u namjenskoj industriji i borba protiv misinformacija i dezinformacija.
Na samitu je usvojena deklaracija koju su potpisali Maja Sandu, predsjednica Moldavije, Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Edi Rama, premijer Albanije, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Nikolaj Denkov, premijer Bugarske, Andrej Plenković, premijer Hrvatske, Jon Marsel Ćiolaku, premijer Rumunije. U deklaraciji se, kako je naglašeno, osuđuje ruska agresija na Ukrajinu koja, kako stoji u tekstu, krši povelju Ujedinjenih nacija, osuđuje održavanje izbora na teritoriji Ukrajine koju je anektirala Rusija i poziva na procesuiranje ratnih zločina.
Značajno je što se na samitu razgovaralo o zajedničkoj proizvodnji naoružanja i vojne opreme, ali i borbi protiv dezinformacija i misinformacija.
"Obavezujemo se da ćemo poboljšati naše zajedničke napore u borbi protiv dezinformacija, uključujući lažne narative o ratu, i da ćemo ostati posvećeni borbi protiv hibridnog ratovanja i izazova kibernetičke sigurnosti, doprinoseći stabilnosti i sigurnosti međunarodne zajednice", naglašeno je.
Zelenski je predložio da zemlje formiraju zajednički forum za odbrambenu industriju između Ukrajine i Balkana.
"Vidimo problem u snabdijevanju municijom i to utiče na bojno polje, zbog čega smo zainteresovani za zajedničku proizvodnju municije sa vama i našim partnerima", rekao je ukrajinski predsjednik.
Istovremeno, u Sarajevu je u organizaciji BIRN-a povodom druge godišnjice od početka proširene invazije na Ukrajinu održana konferencija o narativima o ratu i uticaju misinformacija i dezinformacija na zapadni Balkan.
Denis Džidić, izvršni direktor i urednik BIRN-a BiH, kaže za "Nezavisne" da je ekipa ove medijske kuće u decembru posjetila Ukrajinu, a povodom izjave Zelenskog da Zapad treba da pazi šta se dešava na zapadnom Balkanu, tvrdeći da će Rusija pojačati svoje djelovanje u tom regionu. Džidić kaže da su na konferenciji prisutni bili eksperti za provjeru činjenica i novinari iz Ukrajine kako bi razgovarali koji su to narativi o ratu u Ukrajini koje, kako je istakao, Rusija dijeli u BiH.
"Ono što smo čuli od eksperata poput Marije Avdeeve jeste da će Rusija pojačati svoje dezinformacijsko djelovanje u smislu antievropskih i zapadnih narativa i nakon toga preći na različite druge metode destabilizacije", smatra on.
Varheji: Zapadni Balkan mora ubrzati reforme
Nakon završetka Samita zapadnog Balkana i Ukrajine narednog dana u Tirani je održan Samit našeg regiona s EU, s ciljem predstavljanja Plana za razvoj, koji je EU pripremila za ovaj region.
Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, upozorio je da region mora brzo da napreduje da završi reforme.
"Morate primjenjivati pravila EU. Možete postati dio evropskog tržišta i prije nego što postanete član EU", rekao je Varheji, napomenuvši da plan može da doprinese udvostručavanju privrede zapadnog Balkana u narednih deset godina.
Plan rasta za zapadni Balkan predviđa finansijsku podršku od šest milijardi evra, od kojih su dvije milijarde bespovratni grantovi, a četiri milijarde povoljni krediti koje daje EU, a cilj je da se podstakne ekonomski rast regiona i ubrza socio-ekonomsko usklađivanje.
Generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman izjavio je da je potreban visok tempo rada kako bi se koristili fondovi EU i dodao da je ostalo još samo mjesec dana do završetka reformi.
"Kvalitet zakona koje morate da donesete mora biti visok. Imate nas na svojoj strani, ali tempo mora da bude visok da bi sredstva ušla u maj prije ljetne pauze", rekao je Kopman, a prenosi Tanjug.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.