BANJALUKA - Nakon završetka javne rasprave o Nacrtu ustava Republike Srpske otvoreno je pitanje na koji način će biti usvojen konačni tekst – referendumom ili dvotrećinskim glasanjem u Narodnoj skupštini RS. Izbor procedure mogao bi imati značajne političke posljedice jer vlast trenutno nema dovoljno glasova za usvajanje ustava bez dijela opozicije.
Ukratko:
- Novi ustav RS mogao bi biti usvojen referendumom ili u Narodnoj skupštini.
- Vladajuća koalicija trenutno nema potrebnu dvotrećinsku većinu.
- Opozicija odbacuje mogućnost podrške i upozorava na moguće tajno glasanje.
- Koji model će biti izabran odlučiće Narodna skupština nakon završetka rada na konačnom tekstu.
Šta slijedi nakon završetka javne rasprave?
Kako se otvoreno govori, a o čemu se moglo čuti i tokom završne javne rasprave, najrealnije je da o donošenju novog ustava Republike Srpske odlučuje građanski referendum.
Međutim, spekuliše se da je u igri još jedna opcija, a to je da ustav bude donesen u Narodnoj skupštini RS glasovima narodnih poslanika.
Zašto vlast nema dovoljno glasova za usvajanje ustava?
Ukoliko se nadležni opredijele za opciju glasanja u parlamentu Srpske, novi ustav biće donesen ukoliko za njega bude glasalo dvije trećine narodnih poslanika, a to je 55 od 81.
No, vladajuća koalicija na nivou Republike Srpske u ovom trenutku nema potrebnih 55 poslanika, već 53, pa su im izvjesno potrebni i glasovi opozicije.
Ali, ako je vjerovati trenutnim stavovima opozicionara, niko od njih neće podržati novi ustav ukoliko se o njemu bude glasalo u Narodnoj skupštini RS.
Vodeći ljudi u opoziciji uvjeravaju da su jedinstveni i da neće podržati novi ustav, za koji kažu da jeste potreban, ali ne ovako prebrzo, pogotovo jer se o njemu priča u jednom od najturbulentnijih trenutaka u BiH od Dejtona do danas.
Zbog čega opozicija odbacuje mogućnost tajnog glasanja?
Zbog situacije u kojoj vlast nema njihovu podršku u ovoj priči, iz opozicije tvrde da bi se u Narodnoj skupštini mogla donijeti odluka da se o novom ustavu odlučuje tajnim glasanjem, kako bi se od javnosti zaštitili oni koji bi iz opozicije možda i podržali novi ustav.
"Ako vlast hoće tajno glasanje, opozicija neće biti u sali", poručio je nedavno Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Srpske.
S ovim je saglasna i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.
"Iz vlasti smo čuli najave da će se odlučivanje o prijedlogu novog ustava obaviti tajnim glasanjem kako bi se, po njihovim riječima, umanjila nelagodnost onima koji bi ovo podržali, a ne smiju zbog javnosti. Drugim riječima, tajnim glasanjem koje se priprema sakrila bi se eventualna politička korupcija. Najbolje bi bilo da poslanici opozicije koji nisu za to da se prati avanturizam vlasti i dodatno produbljuje politička kriza, napuste salu Narodne skupštine. Ukoliko glasanje bude tajno, na ovaj način otkloniće se svaka dilema ko je glasao za donošenje novog ustava, a ko nije želio da prati avanturističke i hazarderske politike ove vlasti i koga vlast nije, a koga eventualno jeste kupila", navela je Trivićeva.
Šta o proceduri kaže vlast?
Na ovakve poruke Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, reaguje riječima da opozicija ovo pitanje uglavnom koristi u svrhu targetiranja vlasti, a nikako u svrhu donošenja novog ustava.
Na pitanje da li je za donošenje novog ustava vredniji ustavni referendum ili glasanje u Narodnoj skupštini, Stevandić bez dileme odgovara:
"Po meni je referendum uvijek najvredniji jer onda opozicija ne bi mogla reći 'politička korupcija', 'tajno glasanje' i šta sve bi im još moglo pasti na pamet da bi obesmislili taj naš napor i podilazili onima koji Republiku Srpsku targetiraju, bilo da su stranci ili federalno Sarajevo".
Prvi čovjek parlamenta Srpske dodaje za "Nezavisne novine" da će Narodna skupština RS biti ta koja će na kraju odlučiti kakva će biti procedura za donošenje novog ustava.
"Sada je važno da se svi rezultati javnih rasprava, sve primjedbe, iznesu u pisanom obliku u Radnoj grupi, pa da ona to iznese Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine RS i da se onda usaglasi konačni tekst koji će se predložiti bilo u prijedlogu ili referendumu i tako dalje. Prvo da završimo stručne stvari oko merituma, pa ćemo onda donositi političku odluku. Imamo pet mjeseci, to je dovoljno vrijeme", rekao je Stevandić.
Referendum o novom ustavu najbolja je ideja i za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. On je tokom završne javne rasprave poručio da je bilo mnogo zahtjeva da novi ustav bude narodni dokument, zbog čega su spremni da podrže ideju da se održi referendum.
"Spremni smo da podržimo ideju da se održi referendum, ali bi morao da bude obavezujući. To nije samo igra koja bi trebalo da pokaže generalno opredjeljenje, već da to bude narodna odluka koju će potvrditi Narodna skupština. Moja ideja je bila da taj referendum bude 9. januara i da na taj način etablira taj datum", poručio je tom prilikom Dodik.
Kako stručnjaci ocjenjuju cijeli proces?
Analizirajući kompletnu situaciju, komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da proces usvajanja novog ustava Republike Srpske predstavlja svojevrsni politički performans koji ima više funkciju pritiska i testiranja političke lojalnosti nego stvarnu ambiciju da se u dogledno vrijeme sprovede ustavna reforma.
Pročitajte još:
Usvojen Nacrt ustava Republike Srpske
Sve više zahtjeva da o novom ustavu Republike Srpske odluči referendum
"Takođe, može se posmatrati i kao oblik političke mobilizacije, kako baze, tako i institucija. Završetak javne rasprave samo je jedna faza u širem narativu o redefinisanju političkog identiteta Republike Srpske, koji Milorad Dodik koristi kao polugu za jačanje svoje pozicije, i unutar Srpske, i u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu. Dodik koristi Ustav kao alat za zadržavanje pažnje javnosti, disciplinovanje koalicije i demonstraciju političke snage, znajući dobro da stvarni institucionalni kapacitet za promjenu Ustava trenutno ne postoji", rekao je Bubonjić.