SARAJEVO, BANJALUKA - Kad je prešao most na Savi na graničnom prelazu u Gradišci/Bosanskoj Gradišci, Austrijanac Rajne Švarc suočio se s neočekivanom jezičkom preprekom na putu do pedesetak kilometara udaljene Banjaluke.
Kad je prešao most, Rajne više nije znao kud da vozi, jer svi putokazi su, kao i na većini pravaca u RS - na ćirilici.
"Nisam znao šta da radim, čitao sam slova koja sam mogao - A i K. Ne znam ni sam kako bih stigao do Banjaluke da me prijatelj nije nazvao i navodio me sve do grada", požalio se Rajne.
Njegove muke danas dijeli gotovo svaki stranac koji automobilom uđe u RS, ali i ne samo tu. Na putevima širom države, saobraćajni putokazi stvaraju veću zbrku nego što pomažu u snalaženju, uprkos tome što je još prije godinu dana na nivou države usvojen pravilnik o znakovima, koji je trebalo da unese reda.
Međutim, zbrka i nelogičnosti i dalje su vidljive na svakom putu, uključujući i one koje bi mogle biti i stvar politike.
Ako ste, na primjer, kojim slučajem u Sarajevu i ne znate put do Banjaluke, bolje vam je da nekoga pitate za put, pošto nijedan putokaz u cijelom gradu ne pokazuje kako uopšte doći do glavnog grada drugog entiteta. A, ako u Turbetu, kod Travnika, pokušate doći do Kneževa, putokaz će vas, umjesto ka Kneževu, navoditi da putujete prema Skender Vakufu, predratnom nazivu ovog gradića.
Ko, pak, uđe u Banjaluku, teško da će moći da se snađe, osim ako ne posjeduje sistem za navođenje. Gotovo nijedno naselje, osim centra, nije obilježeno putokazima, tako da se, umjesto znakovima, za pomoć moraju pitati prolaznici.
U "Putevima RS", priznaju, nije sve savršeno, mada, kažu, nije uvijek do njih. Takav je, kažu, slučaj u Banjaluci, gdje su za putokaze, tvrde, odgovorne gradske vlasti.
Mladen Lazendić, direktor "Puteva RS", svjestan je, kaže, problema koji izazivaju znakovi ispisani ćirilicom, ali to će, tvrdi, biti ispravljeno za dvije godine, kad ističe rok za uvođenje dvojezičnih putokaza.
Prema državnom pravilniku, do aprila 2010. godine putokazi u cijeloj zemlji trebalo bi da budu dvojezični, samo s jednom razlikom - u RS će ćirilica biti "gornja", a u FBiH "donja" na tabli.
"Iako imamo još dvije godine za taj posao, to već sprovodimo na terenu, tako da su novi putokazi, koje svakodnevno postavljamo, što zbog krađe, što zbog starosti, isključivo dvojezični", ističe Lazendić.
Situacija na terenu pokazuje da je zbrka sa saobraćajnim znakovima prisutna u oba entiteta, bez značajnijih razlika. U FBiH, primjera radi, na ulazu u glavni grad BiH iz pravca Zenice preko Rajlovca postavljena je tabla s nazivima gradova poslije Sarajeva i putokazi za autobusku i željezničku stanicu. Nakon izlaza s autoputa nigdje nije postavljena tabla na kojoj je napisan grad ili naselje u koje vozač ulazi, kao ni putokazi za Sarajevo.
U Sarajevu nisu adekvatno označena ni poznata izletišta. Na raskrsnici na kojoj bi trebalo da bude postavljena tabla za skretanje ka Kozijoj ćupriji, postavljena je tabla jedne privatne firme.
Reuf Boračić, glavni inženjer za sigurnost prometa u Direkciji za ceste FBiH, priznaje da situacija na terenu nije sjajna, ali da su određeni projekti koji podrazumijevaju postavljanje novih saobraćajnih znakova u toku.
"Projekat je urađen za magistralni put M-17 Doboj - Neum. Ove godine planiramo nove znakove postaviti na dionicama Donji Vakuf - Travnik, Mostar - Posušje - Kolo, Doboj - Šiški Brod, Tuzla - Orašje. Znakove ćemo postaviti na latinici i ćirilici", kaže Boračić.
U toku je i izrada projekta za postavljanje novih znakova na dionicama M-2 Klek - Neum - granični prelaz Zaton, Jelah - Karuša, Šiški Brod- Tuzla - Kalesija, Šiški Brod - Živinice - Kladanj, Bihać - granični prelaz Izačić, te Bihać - granični prelaz Velika Kladuša.
A, na pitanje zašto nema znakova s putokazima iz Sarajeva ka većim gradovima u RS, uključujući i Banjaluku, kao drugi grad po veličini u državi, Boračić odgovara:
"Pa, iz Sarajeva ne postoji direktna cesta za Banjaluku. Zato smo i odabrali jedno čvorište prema kojem su usmjereni putokazi".
Umjesto znaka - reklama
Veliki problem, jadaju se putari, predstavljaju i nesavjesni građani - dok jedni kradu saobraćajne znakove, drugi ih, pak, koriste za postavljanje reklame vlastitih firmi.
"Na Stupskoj petlji nismo mogli postaviti saobraćajni znak, jer je na tom mjestu bespravno bila postavljena reklama jedne firme. Kao poslijeratno društvo, nismo imali snage da uklonimo bespravne panoe", rekao je Reuf Boračić iz Direkcije za ceste FBiH.