BiH

RS čekaju teške reforme

RS čekaju teške reforme
RS čekaju teške reforme
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Jačanje privrede, borba protiv korupcije i kriminala i otvaranje novih radnih mjesta biće u vrhu prioriteta nove vlade RS, izjavila je danas Željka Cvijanović, mandatar, obraćajući se poslanicima Narodne skupštine RS, od koje je zatražila podršku za četvorogodišnji mandat.

Upozorila je da će neke od mjera biti teške i nepopularne, ali da će voditi dosljedan kurs u sprovođenju reformi koje su potrebne društvu, a koje nemaju alternativu.

"Sve te mjere moraćemo odlučno sprovoditi ako želimo da stvorimo uslove za brži privredni rast, povećanje zaposlenosti i standarda stanovništva", naglasila je Cvijanovićeva.

Oblasti

 Istakla je da će odlučne mjere biti donošene u svim ključnim oblastima - od poljoprivrede, gdje treba da bude stvorena nova osnova za razvoj industrije i drugih privrednih grana, a posredno time i razvoj ruralnih područja, preko zdravstva, ali i reforme javnog sektora sa ciljem povećanja efikasnosti rada.

"Dugoročni privredni napredak nije moguć ni bez podizanja kvaliteta obrazovanja, od osnovne škole do doktorskih studija. Visok stepen neefikasnosti postoji u radu pojedinih javnih preduzeća. Reforma javnog sektora podrazumijeva uspostavljanje efikasnije i efektivnije javne uprave, što dovodi do ušteda u javnoj potrošnji, a time i bolje alokacije javnih sredstava", naglasila je Cvijanovićeva.

Navela je i da će energetski sektor biti jedan od ključnih poluga razvoja, dodavši da će TE Stanari i planirana izgradnja TE Ugljevik 3 biti najveće investicije u regionu.

"Samo u 2015. godini realno je očekivati završetak izgradnje oko 12 malih hidroelektrana i početak izgradnje još najmanje njih deset. U sferi ostalih obnovljivih izvora energije, u narednom periodu pustićemo u funkciju prvi vjetropark u RS - Vjetropark Trusina", rekla je Cvijanovićeva.

Dodala je da će nastaviti poslove na izgradnji mreže autoputeva.

Most

 "Naš cilj ostaje izgradnja mosta na rijeci Savi kod Gradiške, ali taj projekat zavisi od Hrvatske, odnosno njene upućenosti na sredstva EU", dodala je uz napomenu da se vode pregovori sa kineskim partnerima za izgradnju autoputa na dionici Glamočani - Banjaluka - Mrkonjić Grad - Mlinište, čime obezbjeđuju nastavak autoputa Gradiška - Banjaluka u pravcu juga.

Rekla je da će se u prvoj polovini 2015. godine završiti zbrinjavanje boračkih kategorija, ratnih vojnih invalida i njihovih porodica, kroz dodjelu stambenih jedinica.

"Nakon toga, vlada će, u skladu sa finansijskim mogućnostima i na osnovu dogovora sa ovim kategorijama, nastaviti aktivnosti na njihovom stambenom zbrinjavanju, što se odnosi na one koji nisu bili obuhvaćeni ovim programom, a ispunjavaju potrebne uslove", rekla je ona.

Očekivano, opozicioni poslanici žestoko su napali ekspoze i optužili novu vladu da nastaje na političkoj korupciji.

Vukota Govedarica, predsjednik Kluba SDS-a, je rekao da kad je potrošena vlada Aleksandra Džombića "kormilo u rukama Milorada Dodika postala je Željka Cvijanović".

Svijest

 "Ko danas pri čistoj svijesti može da podrži vladu koja je evidentno nastala na političkoj korupciji? SDS ne može i neće da podrži ovu vladu. Drugi razlog je što je ta vlada napravila haos, a danas se postavlja kao da je haos napravljen od strane drugih političkih partija", naveo je Govedarica.

Branislav Borenović, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, je podsjetio da je Cvijanovićeva u prethodnom ekspozeu rekla da će dati ime i prezime korupciji i kriminalu, ali upitao je da li je ime Cvijanovićeve upleteno u aferu potkupljivanja narodnih poslanika.

"Ako ste govorili o imenima i prezimenima, da li je Željka Cvijanović govorila o kupovini narodnih poslanika i ljudima koji su predmet najgore političke korupcije", naveo je Borenović.

Do zaključenja sutrašnjeg broja nije završena sjednica niti su poslanici glasali o predloženim kandidatima za ministre.

Predloženi ministri:

Zoran Tegeltija, Ministarstvo finansija

Rođen je 1961. godine u Mrkonjić Gradu. Ekonomski fakultet je završio u Sarajevu, a zvanje doktora ekonomskih nauka stekao je 2008. godine.

Radio je u Rafineriji nafte u Brodu, Republičkoj upravi javnih prihoda BiH, Republičkoj upravi javnih prihoda RS te u Republičkoj upravi carina. Od 2000. do 2002. godine bio je poslanik u NS RS, a od 2004. godine načelnik opštine Mrkonjić Grad. U Vladi RS na poziciji ministra finansija je od 2010. godine. Oženjen je i otac je dvoje djece. Po nacionalnosti je Srbin.

Dragan Lukač, Ministarstvo unutrašnjih poslova

Rođen je 1968. godine u Bosanskom Petrovcu. U Banjaluci je stekao zvanje magistra državnopravnih nauka. Obavljao je poslove u SUP SRBiH, CSB Sarajevo i CSB Bihać. U MUP-u RS radio je od 1992. do 2005. godine kada prelazi na mjesto načelnika Odjeljenja komunalne policije Banjaluka. Više puta je ranjavan te je odlikovan ordenom Miloša Obilića za hrabrast i ordenom Karađorđeve zvijezde. Oženjen je i otac je četvoro djece. Po nacionalnosti je Srbin.

Dane Malešević, Ministarstvo prosvjete i kulture

Rođen je 1952. godine u Prnjavoru. Doktorsku tezu koja se odnosi na kvalitet srednjeg stručnog obrazovanja odbranio je 2011. godine. Radio je kao profesor, a potom i kao direktor Tehničke škole u Gradišci, savjetnik je u Ministarstvu prosvjete i kulture, a do izbora za ministra obavljao je funkciju načelnika Odjeljenja za društvene djelatnosti opštine Gradiška.

Bio je angažovan na projektima koji se odnose na strategiju srednjeg stručnog obrazovanja i njegovu reformu. Po nacionalnosti je Srbin.

Milenko Savanović, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite

Rođen je 1955. godine u Mrkonjić Gradu, a Mašinski fakultet i magistarske studije završio je u Banjaluci. Obavljao je nekoliko rukovodećih pozicija u Fabrici vijaka u Mrkonjić Gradu, bio je zamjenik načelnika opštine Mrkonjić Grad, a od 2005. godine radi u ZP "Hidroelektrane na Vrbasu". Biran je za odbornika u Skupštini opštine Mrkonjić Grad. Oženjen je i otac je dvije kćerke. Po nacionalnosti je Srbin.

Petar Đokić, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva

Rođen je 1961. godine u Brčkom, a Ekonomski fakultet je završio u Beogradu.

Radio je u organima unutrašnjih poslova u Brčkom i bio je direktor privatnog trgovačkog preduzeća "Intermarket" iz Brčkog. U više mandata je biran za odbornika Skupštine opštine Brčko, kao i narodnog poslanika u NS RS, gdje je dva puta biran za njenog predsjednika. Dužnost ministra rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS obalja od 2010. godine.

Otac je jednog djeteta. Po nacionalnosti je Srbin.

Anton Kasipović, Ministarstvo pravde

Rođen je 1956. godine u Banjaluci, gdje je završio Pravni fakultet.

Bio je dugogodišnji novinar, a potom i direktor i glavni i odgovorni urednik dnevnog lista "Glas Srpske", a radio je, između ostalog, kao dopisnik Radio-televizije Sarajevo, urednik u dnevnom listu "Nezavisne novine" te direktor marketinga Javnog RTV servisa BiH. Bio je, takođe, član Upravnog odbora Radio-televizije Republike Srpske. Od 2006. do 2013. godine obavljao je funkciju ministra prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske.

Oženjen je, otac jednog djeteta. Po nacionalnosti je Hrvat.

Stevo Mirjanić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Rođen je 1945. godine u Gradišci. Poljoprivredni fakultet u Sarajevu završio je 1971. godine, a doktorirao 1984. godine. Bio je član Vlade BiH i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, zatim generalni direktor Kombinata AIPK - Banjaluka, te član Savezne vlade SFRJ (SIV) kao ministar bez portfelja, te savezni ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu SFRJ. Bio je i predsjednik Savjeta za agrarnu politiku Savezne vlade SFRJ, te direktor u Poljoprivrednoj banci Agrobanke u Beogradu. Redovni je profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci. Po nacionalnosti je Srbin.

Dragan Bogdanić, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite

Rođen je 1965. godine u Tesliću. Medicinski fakultet i specijalizaciju iz interne medicine završio je u Banjaluci, a subspecijalizaciju iz kardiologije u Beogradu. Kao ljekar, radio je u Domu zdravlja Teslić i u Zdravstveno-turističkom centru "Banja Vrućica", gdje je od 2010. godine bio generalni direktor. Dužnost ministra zdravlja i socijalne zaštite obavlja od septembra 2013. godine. Oženjen je i otac je jednog sina. Po nacionalnosti je Srbin.

Jasmin Komić, Ministarstvo nauke i tehnologije

Rođen je 1956. godine u Banjaluci gdje je diplomirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu, gdje je izabran i u zvanje redovnog profesora.

Bio je na stručnom usavršavanju u Japanu, Španiji i Danskoj.

Od 2004. godine do imenovanja u sastav Vlade RS, obavljao je funkciju zamjenika gradonačelnika grada Banjaluka. Od 2010. u Vladi RS obavlja dužnost ministra nauke i tehnologije i potpredsjednika Vlade.

Oženjen je i otac je dvoje djece. Po nacionalnosti je Bošnjak.

Lejla Rešić, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave

Rođena je 1981. godine u Prijedoru. Žurnalistiku je diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje je trenutno magistrant na katedri za politologiju. Kao novinar i urednik radila je 10 godina, najduže u Radio-televiziji Republike Srpske. Od 2010. godine obavlja funkciju ministra uprave i lokalne samouprave RS. Nije udata. Po nacionalnosti je Bošnjakinja.

Predrag Gluhaković, Ministarstvo trgovine i turizma

Rođen je 1954. godine u Bijeloj, kod Brčkog, a Ekonomski fakultet je završio u Novom Sadu gdje je i magistrirao. Prije rata radio je u sistemima UNIS i "Soko", a od 2001. do 2006. godine u Vladi distrikta Brčko na rukovodećem mjestu u Odjeljenju za komunalne poslove. U mandatu Vlade RS od 2006. do 2010. godine obavljao je funkciju ministra trgovine i turizma, a u periodu od 2010. do 2014. godine dužnost potpredsjednika NS RS. Oženjen je i otac je dvoje djece. Po nacionalnosti je Hrvat.

Jasmina Davidović, Ministarstvo porodice, omladine i sporta

Rođena je 1952. godine u Ilijašu. Medicinski fakultet završila je u Sarajevu i specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva. Od 1982. godine do 1992. godine radila je na Ginekologiji bolnice Foča, a u radnom periodu kao ljekar u Hitnoj službi Doma zdravlja Foča gdje je nastavila da radi sve do 2005. godine kada stiče zvanje ljekara porodične medicine. Danas vodi najbrojniji tim u Domu zdravlja sa više od 2.200 registrovanih pacijenata. Majka je tri kćerke. Po nacionalnosti je Bošnjakinja.

Srebrenka Golić, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju

Rođena je 1958. godine u Banjaluci, gdje je završila Pravni fakultet. Radila je u Skupštini opštine Čelinac, preduzeću "Šipad - Komerc" Sarajevo, u preduzeću "Krajinapromet" Banjaluka, a bila je i šef Kabineta i savjetnik predsjednika Vlade RS. Bila je direktor "Službenog glasnika RS", a od 2010. godine obavlja dužnost ministara za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS. Udata je i majka jednog djeteta. Po nacionalnosti je Bošnjakinja.

Neđo Trninić, Ministarstvo saobraćaja i veza

Rođen je 1956. godine u Ključu. Mašinski fakultet je završio u Banjaluci. Radio je kao profesor u Srednjoškolskom centru u Ključu, te imao rukovodeće pozicije u privredi. Od 2000. godine je generalni direktor Fabrike za pocinčavanje d.o.o. Srebrenica. Bio je odbornik u Skupštini opštine Bratunac, a od 2010. do 2014. godine i poslanik u Narodnoj skupštini RS. Živi u Bratuncu, oženjen je i otac je dva sina. Po nacionalnosti je Srbin.

Zlatan Klokić, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju

Rođen je 1983. u Prnjavoru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a potom Elektrotehnički fakultet u Banjaluci, na Odsjeku za elektroenergetske i industrijske sisteme. Od decembra 2009. zaposlen u ZP "Elektrokrajina" u Radnoj jednici Prnjavor gdje je obavljao poslove rukovodioca Radne jedinice.

Oženjen, otac jednog djeteta. Po nacionalnosti je Bošnjak.

Davor Čordaš, Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica

Rođen je 1959. godine u Slavonskom Brodu. Prirodno-matematički fakultet završio je u Sarajevu. Radio je kao srednjoškolski profesor u Maglaju, a bio je i poslanik u Parlamentu FBiH te zamjenik ministra socijalne politike i izbjeglica u Vladi Federacije BiH i savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Od 2006. do 2010. godine bio je potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda. Od 2010. obavlja dužnost ministra za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske. Oženjen je i otac je šestoro djece. Po nacionalnosti je Hrvat.     

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije