BANJALUKA - Republika Srpska će odbiti bilo kakav pokušaj osnivanja vrhovnog suda BiH, rekao je juče Džerard Selman, ministar pravde RS u tehničkom mandatu, reagujući na izjave međunarodnih organizacija koje pozivaju na osnivanje vrhovne pravosudne instance.
Naime, Geri Robins, šef Misije OEBS-a u BiH, je nedavno izjavio da je u predstojećim ustavnim reformama neophodno uvesti vrhovno pravosudno tijelo jer je to praksa u svim evropskim zemljama.
Selman, međutim, kaže da je pravosuđe u izvornoj dejtonskoj nadležnosti entiteta, a ne BiH, te da Sud i Tužilaštvo BiH postoje na osnovu nametnutog zakona visokog predstavnika, što nije predviđeno Dejtonom.
"Mi smatramo ne samo da treba odbiti osnivanje vrhovnoh suda BiH, nego da treba ispitati opravdanost rada i rezultate rada Suda BiH i Tužilaštva BiH. Tek kada vidimo na osnovu čega postoje ove institucije, možemo razgovarati o nekim drugim pravosudnim institucijama", rekao je Selman.
S druge strane, Ševket Hafizović iz SDA smatra da BiH mora imati vrhovni sud jer sve evropske zemlje imaju to tijelo.
"U svakoj normalnoj zemlji postoji vrhovi sud kao najviša sudska instanca, a jedino je BiH nema. Ako tako nastavimo nećemo moći napredovati na evroatlantskom putu, a pogotovo nećemo biti članica EU i NATO", smatra on.
I Sabrija Pojskić, predsjednik Savjeta za ustavnopravna pitanja SDP-a, smatra da BiH treba da ima vrhovni sud, jer bi se time ujednačila do sada neujednačena sudska praksa u BiH.
"Vrhovni sud bi ujednačio i kaznenu politiku, koja je sada poprilično neujednačena. A sudska vlast je treća noga tronošca koji se zove vlast u nekoj zemlji", kaže on.
Međutim, Selman ističe da nadležnost pojedinih sudskih organa u određenim evropskim zemljama zavisi od uređenja i stepena decentralizovanosti tih država, te da je ustavno uređenje u BiH dejtonsko, čime je definisan pravosudni sistem.
Slično misli i Petar Kunić, poslanik DNS-a u novom sazivu parlamenta BiH, koji kaže da je pozivanje na uspostavljanje vrhovnog suda ujedno i pozivanje na kršenje Ustava.
"To su želje nekih stranaca ovdje koji mislim da se ionako previše petljaju u unutrašnje odnose i strukturu BiH. Trebalo bi da više vode računa o Ustavu zemlje u kojoj su na službi", kaže Kunić.
Pojskić kaže da je kao kompromisno rješenje moguće da se nadležnosti Suda BiH prošire kako bi se zadovoljilo sve ono što bi inače radio vrhovni sud.
Selman, međutim, kaže da Ustavni sud BiH već obavlja određene nadležnosti koje bi inače imao vrhovni sud, te da dodatne nadležnosti nisu potrebne.
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, kaže da su oni više puta ukazivali na to da BiH treba da ima vrhovni sud. Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta juče nismo dobili odgovor na ovu temu, dok su nam iz OEBS-a rekli da će nam odgovor poslati u što skorijem vremenu.