BANJALUKA - Milorad Dodik, predsjednik RS, je Narodnoj skupštini RS predložio 23 zaključka koji se završavaju prijedlogom odluke o raspisivanju referenduma u RS o nametnutim zakonima od strane visokog predstavnika.
Predsjednik RS je, nakon što se konsultovao sa predstavnicima parlamentarnih stranaka, predložio zaključake kojima se RS, između ostalog, ograđuje od rada Suda i Tužilaštva BiH, te kojima se osporavaju prenesene nadležnosti za koje ne postoji saglasnost entiteta, strana potpisnica svih aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodik je zaključio da je visoki predstavnik prekršio ovlaštenja koja je dobio po Bonskoj deklaraciji, te istakao da treba ustanoviti mogućnost osporavanja pravnog dejstva prenesenih nadležnosti. Osim toga, Dodik od parlamenta RS traži i da konstatuje da je visoki predstavnik svojim odlukama u vezi sa Centralnom izbornom komisije BiH učinio organe vlasti u FBiH nelegalnim.
U zaključcima se, takođe, navodi da Tužilaštvo i Sud BiH selektivno procesuiraju ratne zločine i primijenjuju različite aršine na štetu srpskog naroda, s jasnom političkom tendencijom negativne slike po Srbe. Dodik je istakao da cilj zaključaka nije amnestiranje bilo koga od počinjenih ratnih zločina, već procesuiranje svih zločina bez selektivnog pristupa. Dodik od Narodne skupštine RS traži da se ogradi od rada Suda i Tužilaštva BiH uz napomenu da njihov rad generiše međunacionalnu netrpeljivost.
Dio zaključaka koji se odnosi na parlament BiH govori da ta institucija ne može da donosi odluke u ime strana u BiH, odnosno RS i FBiH.
Selektivnost
U zaključcima se, takođe, navodi da Tužilaštvo i Sud BiH selektivno procesuiraju ratne zločine
"Narodna skupština RS odbacuje kao nedopustivu praksu da Parlamentarna skupština BiH može da donosi odluke u ime strana u BiH, te da ne predstavlja legalnu alternativu institutu sporazuma strana potpisnica aneksa Dejtonskog sporazuma", navodi se u Dodikovim zaključcima.
U svom uvodnom obraćanju parlamentu Dodik je rekao da su pravosudne institucije, prema Ustavu BiH, u nadležnosti entiteta, a da je visoki predstavnik zloupotrebom bonskih ovlaštenja uspostavio Sud i Tužilaštvo BiH. Kako smatra Dodik, te institucije su uspostavljene kako bi neprocesuiranjem bošnjačkih zločina učinila Srbe kolektivno odgovornim za ratne zločine u BiH, kao i da kroz sankcionisanje srpskih i hrvatskih političara stvore podlogu za unitarizaciju BiH kroz bošnjačku dominaciju. Kao ilustraciju, Dodik je naveo odluku bivšeg visokog predstavnika Volfganga Petriča o uspostavljanju Suda BiH, iako to ne postoji u Ustavu BiH, a nakon toga i preglasavanje u Ustavnom sudu BiH četvorice srpskih i hrvatskih članova od strane dva Bošnjaka i tri stranca, uz konstataciju da Petričeva odluka nije protivustavna.
"To je učinjeno na zahtjev bošnjačkih političara s ciljem da se posredstvom mehanizma unitarizacije pravosuđa u BiH izvrši centralizacija. Bošnjaci kroz te institucije ostvaruju ono što nisu dobili Dejtonskim sporazumom", rekao je Dodik.
Dodik je rekao da se Meddžida Kreso, predsjednik Suda BiH, u svom radu oslanja na podršku stranih ambasada i međunarodnih zvaničnika.
"Predsjednica Kreso je instrumentalizovala sarajevske medije za napade na RS i njene vlasti, kao i sudije iz RS, da po zadatku Milorada Dodika ruše Sud BiH. Ovo je kriminalna i uvredljiva uloga jednog predsjednika suda", rekao je Dodik.
On je istakao da u Tužilaštvu BiH svoju kancelariju ima Hasan Pleh, koji je službenik američke ambasade, a "Dru Engel, stranac, koji je rukovodio Odjeljenjem za organizovani kriminal Tužilaštva, i danas u svojstvu savjetnika utiče na rad te institucije."
Nadležnosti
U svom obraćanju parlamentu Dodik rekao da su pravosudne institucije, prema Ustavu BiH, u nadležnosti entiteta, a da je visoki predstavnik zloupotrebom bonskih ovlaštenja uspostavio Sud i Tužilaštvo BiH
Vukota Govedarica, predsjednik Kluba SDS-a, u poslijepodnevnom nastavku zasjedanja, kazao je da SDS ima određene primjedbe koje će kroz međustranačke konsultacije pokušati da usaglasi sa SNSD-om.
"Još nemamo odluku o raspisivanju referenduma i očekujemo da nam to bude predočeno. Mislimo da nije momenat da današnjom raspravom otvaramo krizu u RS i da postojeću krizu u FBiH prenosimo na RS. RS ne smije da bude žrtva tuđih interesa i ne smije da bude žrtva Suda i Tužilaštva BiH", kazao je Govedarica.
Zoran Đerić, predsjednik Kluba PDP-a, istakao je da ta stranka
podržava zaključke, ali će pokušati da u njih budu uneseni i njihovi stavovi.
"Smatramo da zaključci treba da sadrže poziv na ukidanje međunarodnog protektorata u BiH kroz eliminisanje bonskih ovlaštenja, da bude konstatovano da reforma pravosuđa nije dala očekivane rezultate, zatim da se izvrši revizija svih presuda koje je donio Sud BiH, a koje su donesene retroaktivno, te da bude osnovan fond za pomoć porodicama optuženika za ratne zločine", rekao je Đerić.
Do zaključenja sutrašnjeg broja "Nezavisnih" trajala je rasprava i poslanici nisu glasali o prijedlogu zaključaka.
Podrška Vlade RS
Vlada RS u potpunosti podržava informaciju i predložene zaključke predsjednika RS, jer te informacije nedvosmisleno ukazuju na neustavan i nepravedan pravosudni sistem na nivou BiH.
"Jasno je da se radi o konceptu koji je perfidno nametnut od strane visokog predstavnika i konceptu prenosa nadležnosti na nivo BiH, konceptu napravljenom da kažnjava jedan narod, stvarajući negativnu percepciju u regionu i svijetu o srpskom narodu", kazao je Aleksandar Džombić, premijer RS. Istakao je da informacija pokazuje da je Sud BiH iz pravosudnog sistema RS izuzeo 29 predmeta, a iz pravosudnog sistema FBiH niti jedan te da je i to jedan od pokazatelja rada Suda BiH. On je kazao da ne vidi problem da RS sprovede referendum.
Džerard Selman, ministar pravde RS, kaže da je RS i ranije isticala da pravosudne institucije na nivou BiH nisu ustavne. Anton Kasipović, potpredsjednik Vlade RS, rekao je, ako u zajednici ima jedan čovjek koji ne može biti siguran u pravnu bezbjednost, da je to velika briga.
Na štetu i Hrvata
Emil Vlajki, potpredsjednik RS, rekao je da su odluke pravosudnih organa BiH usmjerene, ne samo protiv Srba nego i protiv Hrvata.
Vitomir Popović, profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci, rekao je da i RS i FBiH imaju i interes i pravo da postave pitanje o radu Suda i Tužilaštva BiH, s obzirom na to da ih oni i finansiraju.
Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije RS, smatra da se RS putem presuda Suda BiH oduzima njena dejtonska pozicija, a srpskom narodu nameće kolektivna krivica za ratne zločine.