BANJALUKA - Prema podacima Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, preduzeća iz RS su u bivšim jugoslovenskim republikama imala 26 odmarališta, 225 poslovnih prostora i devet zemljišnih parcela.
Međutim, sigurno je da ovaj broj nije konačan, jer postoji veliki dio imovine koji nikada nije ni iskazan u pasivnim podbilansima preduzeća.
Na primjer, u izvještaju Komisije o reviziji privatizacije u preduzećima RS, koji će se uskoro naći na poslaničkim klupama, dio preduzeća svoju imovinu uopšte nije ni prikazao.
"Na osnovu revizorskih izvještaja Komisija je došla do saznanja da se imovinom raspolagalo na nezakonit način, bilo da nije bila iskazivana u tabeli X početnog bilansa stanja bilo da je otuđivana", navodi se u izvještaju.
Drugim riječima, dio imovine nije ni evidentiran, odnosno imovina je prikrivana i nezakonito prodavana.
Odgovarajući na pitanje ima li RS šanse da imovinu vrati, Ševaljević rekao da "država može sve ako hoće"
Osim toga, i u Fondu za upravljanje nekretninama Investiciono-razvojne banke, koji upravlja tom imovinom u ime RS, navode da spisak nije kompletan. Naime, u informaciji koju smo dobili, navodi se da "najveći dio poslovnih prostora nije ni uknjižen jer se radi o etažnom vlasništvu koje se u bivšoj Jugoslaviji nije ni moglo uknjižiti".
Od ovih evidentiranih nekretnina, 21 odmaralište nalazi se na atraktivnim lokacijama u Hrvatskoj, najčešće na jadranskoj obali. U Hrvatskoj su ta preduzeća imala 64 poslovna prostora, koja se odnose na kancelarije, skladišta, prodavnice i predstavništva. U Srbiji je prijavljeno pet zemljišnih parcela i 153 poslovna prostora, u Crnoj Gori četiri odmarališta, sedam poslovnih prostora i jedno zemljište. Dva preduzeća su prijavila nekretnine u Sloveniji, odnosno jedno odmaralište i poslovni prostor. Ni za jedan slučaj IRB nema podatke o vrijednosti imovine.
Sudbina većine ovih 225 jedinica je neizvjesna, jer su dio imovine Hrvatska, i druge republike, jednostrano privatizovale i pretvorile u sopstveno vlasništvo.
Kako je rečeno u IRB RS, Hrvatska je 1991. godine donijela uputstvo kojim je zabranila prodaju imovine u vlasništvu bh. preduzeća i nakon rata pretvorila ga u zakon.
Sporno je to što su sva hrvatska preduzeća svoju imovinu u RS vratila i njima normalno raspolažu, dok su preduzeća iz RS praktično ostala bez svoje imovine. Kako navode u IRB-u, policiji i u Komisiji za reviziju privatizacije, problem je što je imovina preduzeća van RS 1998. godine praktično preknjižena na RS.
A kako kaže Zoran Popović, portparol IRB-a, Hrvatska ne priznaje RS kao vlasnika te imovine nego samo preduzeća koja su ranije njima raspolagala. Za razliku od nas, Hrvati su prepustili tu imovinu preduzećima, koja su se onda borila da do te imovine dođu. Odnosno, to praktično znači da preduzeća više nemaju motiv da se za tu imovinu bore jer čak i ako bi imovina bila vraćena, ne bi ih dobila ta preduzeća nego RS.
"IRB nema mogućnost da preduzme aktivnost u inostrastvu bez samog preduzeća a kod preduzeća je moguće samo ako su bili u posjedu te imovine pa su vršili neko rentiranje. U svim ostalim slučajevima moguće je nešto uraditi samo potpisivanjem bilateralnih sporazuma između BiH i tih država", pojašnjava Popović.
Kako je rečeno u IRB RS, Hrvatska je 1991. godine donijela uputstvo kojim je zabranila prodaju imovine u vlasništvu bh. preduzeća, a nakon rata ga pretvorila u zakon
Prema njegovom mišljenju, dobra vijest je što je nakon uspostavljanja fonda koji upravlja tom imovinom zaustavljeno prodavanje i nezakonito raspolaganje imovinom.
"Počelo se s popisom te imovine što je rezultiralo zaustavljanjem trenda prodaje koji je prethodno bio prisutan na različite načine, a najviše nelegalno", rekao je Popović.
On je istakao da je fond uspostavio saradnju s nadležnim pravosudno-policijskim tijelima, koja vode nekoliko sudskih sporova o toj imovini. U kojoj su fazi ti sporovi juče nismo uspjeli da saznamo od Pravobranilaštva RS.
Kako je rekao Savo Ševaljević, predsjednik Komisije za reviziju privatizacije RS, IRB je zadužena da prikuplja sve te podatke.
"Oni treba da prikupe sve podatke. Ali to je malo zamorniji posao pa se možda malo i izbjegava", rekao je Ševaljević.
Odgovarajući na pitanje ima li RS šanse da tu imovinu vrati, on je rekao da "država može sve ako hoće".
"Treba uraditi nekoliko stvari. Prvo, treba popraviti zakonsku regulativu koja ima pukotina. Drugo, potrebno je raditi mnogo ozbiljnije a taj posao mora raditi čitava državna struktura s veoma kvalifikovanom radnom snagom i sa vrlo ozbiljnim pristupom. Ne može to raditi samo jedna komisija. Mora se raditi mnogo ozbiljnije", naglasio je Ševaljević.
Brojke
153
poslovna prostora u Srbiji
5
zemljišnih parcela u Srbiji
64
poslovna prostora u Hrvatskoj
21
odmaralište u Hrvatskoj
7
poslovnih prostora u Crnoj Gori
4
odmarališta u Crnoj Gori
1
zemljište u Crnoj Gori
1
odmaralište u Sloveniji
1
poslovni prostor u Sloveniji