SARAJEVO Iako Direkcija za robne rezerve FBiH, koja raspolaže s oko tri miliona KM godišnje, nabavlja robu i njome raspolaže na osnovu saglasnosti i odluka Vlade FBiH, njen rad ne nadzire niko, a o djelovanju Direkcije raspravlja se samo na zatvorenim sjednicama Vlade, potvrdio je premijer FBiH Ahmet Hadžipašić.
`Nije bilo mnogo pozajmica, a one su uvijek vraćene, u novcu ili robi. Ako nešto i ne bude vraćeno na vrijeme, dug se reprogramira`, kaže Hadžipašić, napominjući da Vlada ne kontroliše rad ove direkcije jer je samostalna.
I u Direkciji kažu da nisu posuđivali samostalno.
`Sve pozajmice smo dali na osnovu odluke Vlade FBiH, a ako ih neko nije vratio onda je to platila Vlada`, kaže direktor Direkcije Hrvoje Dragoje. Kao primjer navodi da je `Agrokomercu` posuđena pšenica u vrijednosti od oko četiri miliona KM, za šta su kasnije dobili keks, a dešavalo se da posude i gorivo. Nezvanično saznajemo da je jednom HEPOK-u posuđeno gorivo, za šta je stigla isporuka vina.
`U zamjenu za pozajmicu dobijemo robu koja se čuva u skladištu koliko je potrebno, ili dok se ne približi istek roka trajanja. Potom se vraća isporučiocu kako bi oni poslali novu svježu robu`, objašnjava Dragoje. Napominje da Direkcija nema dovoljno novca da nabavi sve potrebne robe i da bi njihove potrebe, prema petogodišnjem planu nabavke, bile oko 70 miliona KM.
`U skladištima trenutno imamo pšenicu, gorivo, masnoću, šećer. Ove godine možemo otkupiti viškove proizvedene pšenice, ali samo pod uslovom da prinosi ne budu jako veliki, jer za velike prinose nema dovoljno novca`, ističe Dragoje, napominjući da bi trebali imati svih vrsta roba i opreme, ali da je prioritet otkup pšenice.
`Važnije je dati milion KM poljoprivrednicima kako bi proizvodnja bila održana, nego kupiti neke deterdžente kako biste njima nekada možda intervenisali na tržištu`, tvrdi Dragoje.
Kaže da Direkcija može djelovati u slučaju vanredne situacije, ali i u slučaju poremećaja na tržištu, odnosno nestašica ili nekontrolisanog porasta cijena. Ne može procijeniti kakve su moguće posljedice nedovoljnih rezervi.
`Imamo oko pet miliona litara goriva, a u FBiH se dnevno troši oko 700.000 litara derivata. Niko nema procjenu koliko bi goriva bilo potrebno samo za interventne službe u nekoj vanrednoj situaciji. Nemamo ni zaštitnih odijela, ali za pravu analizu posljedica morali bismo znati koja je situacija u pitanju i koje robe`, kaže Dragoje.
Iako nije imala dovoljno novca, Direkcija je prošle godine kupila gumene čamce za potrebe Civilne zaštite FBiH.
`Vladu FBiH i Civilnu zaštitu FBiH treba pitati ko je došao na ideju da mi kupujemo te gumene čamce, iako bismo ih inače morali imati zbog dostave pomoći u vanrednim situacijama`, zaključuje Dragoje.
Vlada o robnim rezervama samo na zatvorenim sjednicama
Iz izjava zvaničnika institucija koje bi trebalo da imaju dodirnih tačaka s radom Direkcije za robne rezerve jasno je da Direkciju ne kontroliše niko.
`Mi smo samostalna Direkcija i djelujemo na osnovu odluka Vlade FBiH jer je ona jedina koja ima ovlasti da raspolaže robnim rezervama`, pojašnjava direktor Direkcije Hrvoje Dragoje.
U Upravi za inspekcije FBiH kažu da oni nemaju pravo kontrolisati rad Direkcije, a u Uredu za reviziju FBiH da nema potrebe da ih kontrolišu svake godine `jer ne raspolažu velikim iznosima budžetskih sredstava`. U ministarstvima trgovine i poljoprivrede kažu da ih ne kontrolišu i napominju da Vlada FBiH o radu Direkcije raspravlja na zatvorenim dijelovima sjednica.