BANJALUKA - Jedini motiv zbog kojeg sudije Osnovnog suda u Sokocu nisu povukle svoje tužbe kojim traže isplatu regresa za 2014. godinu je da pored tog regresa od 1.200 KM naplate zatezne kamate i troškove postupka.
Ovo tvrdi Borislav Radić, direktor Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, sa kojom je i 11 sudija potpisalo Sporazum o mirnom rješavanju individualnog radnog spora, istovremeno naglašavajući da "sudije hoće hljeba preko pogače" te da se radi o neviđenom bezobrazluku.
"Sve druge sudije pokazale su moral, odgovornost i u skladu sa zakonskim propisima sprovele su postupak i zaključile sporazum. Tamo gdje nije izvršen sporazum sudije su tražile prinudno izvršenje i to su i sudije iz Sokoca trebale znati da mogu uraditi", rekao je Radić.
Podsjećanja radi, "Nezavisne" su prošle sedmice objavile da se 11 sudija Osnovnog suda u Sokocu pored potpisanog sporazuma sa Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova o isplati regresa za 2014. godinu odlučilo da ide dalje u sudski postupak koji su na kraju dobili na štetu RS. Sporazum koji su sudije potpisale bio je da im se isplati 1.200 KM, međutim kasnija presuda Osnovnog suda u Vlasenici iznosila je 1.227,12 KM plus zatezne kamate plus troškovi postupka od 1.200 KM. Inače, RS su manje-više tužile sve sudije i tužioci u RS kojima nije isplaćen regres za 2014. godinu, a nakon potpisanog sporazuma svi, osim ovih 11 sudija povuklo je tužbe.
Nakon toga teksta reagovale su i sudije iz Sokoca, a u pismu koje je potpisao Luka Borovčanin, predsjednik Osnovnog suda u Sokocu, između ostalog navode da je za sve krivo Pravobranilaštvo RS i to "zbog loše komunikacije između sjedišta zamjenika pravobranioca u Istočnom Sarajevu i Vlasenici". Ono što je zanimljivo jeste da je sporazum sa sudijama u ime RS zaključilo Pravobranilaštvo RS u Istočnom Sarajevu, a kasnije i prije isteka roka do kada je sudijama trebalo da bude isplaćen novac, Pravobranilaštvo RS sa sjedištem u Vlasenici je pred sudom priznalo sva potraživanja sudija, nakon čega je i donesena presuda. Da apsurd bude veći, Pravobranilaštvo u Vlasenici sada tužbom protiv sudija i Agencije za mirno rješavanje radnih sporova traži raskid ranijeg sporazuma.
"Agencija će iskoristiti sva moguća pravna sredstva da sporazumi koji su zaključeni ostanu na snazi i da sudije naplate isključivo regres po sporazumu, a ne pored regresa da naplate kamate i sudske troškove", rekao je Radić, dodajući da u istoriji sudska praksa nije zabilježila da sudije koje imaju izvršnu ispravu i koje mogu da traže izvršenje vode sudske postupke.
Oglasilo se i Pravobranilaštvo RS, tvrdeći da nije tačno da su oni glavni krivci. U Pravobranilaštvu kažu da su po ovlaštenju Ministarstva pravde zaključili sporazum sa sudijama za isplatu regresa te da se takav sporazum zaključuje upravo iz razloga da se izbjegnu parnični postupci.
"Sporazum ima snagu izvršnog naslova i ukoliko se ne izvrši u roku koji je određen, moguće je pokrenuti izvršni postupak za naplatu potraživanja. Dakle, nakon zaključenja sporazuma ne postoji potreba za daljim vođenjem sudskog parničnog postupka", navode u Pravobranilaštvu.
Dok sudije iz Sokoca smatraju da se ugovor raskida ukoliko dužnik (u ovom slučaju Vlada RS) ne ispuni svoju obavezu u ugovorenom roku, u Pravobranilaštvu RS, ali i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova tvrde da se ne radi o ugovoru, već o sporazumu koji ima "snagu izvršnog naslova" na osnovu kojeg je moguće pokrenuti izvršni postupak, a ne ići dalje u parnicu i na osnovu presude tražiti izvršenje.
Sudije koje su pored potpisanog sporazuma dobile presudu u svoju korist su Luka Borovčanin, Gordana Turuntaš, Rankica Milović, Boris Đerić, Sonja Avlijaš, Jelena Cerović-Bojović, Jasmina Čengić-Šahinagić, Branka Malović, Milica Vujičić, Sedada Omerspahić i Veselinka Ivanović.