SARAJEVO - Protestna nota, koju je Srbiji uputilo Ministarstvo inostranih poslova BiH povodom hapšenja bivšeg generala Armije BiH Jovana Divjaka, neustavna je i ne može proizvesti pravno dejstvo, saopšteno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića.
Radmanović napominje da spoljnu politiku BiH prema Ustavu kreira i vodi Predsjedništvo BiH konsenzusom i ističe da to moraju uvažavati svi organi i institucije BiH, pa tako i Ministarstvo inostranih poslova BiH, diplomatsko-konzularna predstavništva i ambasadori.
"Pojedinci u Ministarstvu inostranih poslova BiH i diplomatsko-konzularnim predstavništima svjesno ruše teško postignuti konsenzus u spoljnopolitičkim pitanjima, što podsjeća na neka stara vremena. Takvo ponašanje može vratiti BiH nekoliko koraka unazad", ocijenio je Radmanović.
U saopštenju se navodi da Predsjedništvo BiH nije imalo, niti će zauzimati stav u vezi ovog pravnog postupka, jer to nije u njegovoj nadležnosti.
"Političari iz Sarajeva ne treba da se miješaju u rad pravosudnih organa, naročito u postupcima koji se vode protiv osumnjičenih za ratne zločine", navodi se u saopštenju i ističe da se u Dobrovoljačkoj ulici desio zločin, da su stradali nevini i nenaoružani ljudi, da je "taj predmet trebalo već da bude pravno procesuiran, kako do svega ovoga ne bi došlo".
Radmanović je pozvao odgovorne da prestanu sa politizacijom ovog slučaja i da omoguće pravosudnim organima da rade svoj posao.
Ministarstvo inostranih poslova BiH uputilo je protestnu notu Srbiji zbog hapšenja Divjaka u Beču, a resorni ministar Sven Alkalaj je rekao da će BiH tražiti da se Divjak brani sa slobode uz kauciju.
Ambasador BiH u Austriji Haris Hrle smatra da umjesto generala Jovana Divjaka iza rešetaka treba da bude komandant VRS Ratko Mladić, te da je privođenjem Divjaka "umjesto đavola uhapšen anđeoski lik odbrane jedinstvene BiH".
Po Interpolovoj potjernici koju je raspisala Srbija, u Beču je prošle sedmice uhapšen penzionisani general Jovan Divjak, koji je među 19 lica koje Srbija sumnjiči za zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, kada su ubijena 42 pripadnika JNA, 73 su ranjena, dok je 215 zarobljeno.