BEOGRAD - Narodna skupština Republike Srpske zatražiće ove godine od Vlade i Ministarstva finansija da predloži strategiju zaduživanja Republike kako bi se znalo koji su to prioriteti u traženju stranih sredstava, rekao je predsjednik parlamenta Srpske Igor Radojičić.
Radojičić, koji u Beogradu učestvuje u regionalnom skupu parlamentaraca o ekonomiji, rekao je medijima iz Republike Srpske da treba donijeti takav dokument koji će isplanirati za šta se uzimaju krediti i kako se u budućnosti vidi mogućnost otplate, a da se ne uđe u prezaduženost i ne ugrozi postojeće stanje.
"Ove godine smo u programu rada skupštine planirali jednim zaključkom da zatražimo od Vlade da predloži strategiju zaduživanja Republike Srpske, jer nema nikakve dileme da će trebati spoljna finansijska sredstva, strane investicije ili krediti za krupne infrastrukturne projekte, energetske objekte ili poljoprivredu", rekao je Radojičić.
Navodeći da postoje različita mišljenja među političarima i među stručnjacima da li je u vremenu krize potrebno smanjenje javne potrošnje ili stimulisanje ekonomije, Radojičić je rekao da neke od stručnih analiza djeluju ponekad nerealno, jer se bave statistikom iza koje se, u stvari, kriju živi ljudi.
On je naveo da je struktura u Republici Srpskoj takva da se već ide prema omjeru jedan naprema jedan između broja zaposlenih i broja penzionera. "Čak i ako bismo postigli potpunu zaposlenost, odnosno sve nezaposlene uspjeli nekim čudom zaposliti, to bi i dalje bio 1,5 prema jedan odnos između zaposlenih i penzionera", rekao je Radojičić.
On je naveo da taj strukturni problem ne može biti riješen samo floskulom da treba smanjiti javnu potrošnju i da ispod stručne analize i statistike treba gledati i ljude, dodajući da najviše budžeta ide na plate za prosvjetu, zdravstvo i policiju, te na penzije.
"U prosvjeti ne možete smanjiti broj prosvjetnih radnika i povećati broj đaka u jednom razredu sa 25 na 35, jer rušite nastavni proces ili smanjiti kvotu da na jednog porodičnog ljekara ide 5 000 građana, umjesto 2 000, jer rušite zdravstveni sistem", rekao je Radojičić.
Radojičić je naveo da čak i kada bi u potpunosti bio ukinut budžet parlamenta, to bi bila ušteda samo od jedne sedmine mjesečne tranše za penzije i dodao da se finansijski efekat ne postiže smanjenjem dva radna mjesta u nekoj administraciji.
Podsjetivši na tezu iz 30-ih godina 20 vijeka da "što se više štedi sve manje se ima novca za vraćanje dugova", on je ocijenio da štednja sama po sebi ne znači razvoj, jer ako se ulaže u razvoj i investicije i po cijenu zaduživanja, koje će nešto da vrati sutra, to daje mogućnost da se računa i na prihode.
Postavlja se pitanje, naveo je Radojičić, šta je to zaduživanje koje ima efekat i svrhu, a ekonomisti se uglavnom slažu da je zaduživanje kao podsticaj razvoju neophodno, jer rijetko ko ima sopstvenih sredstava da pravi razvoj, pogotovo u vremenu krize.
Na skupu pod nazivom "Uloga parlamenata u procesu odlučivanja o prioritetima - smanjenje javnih troškova ili stimulisanje ekonomija", učestvuju parlamentarci zemalja zapadnog Balkana i ekonomski stručnjaci, predstavnici skupštinskih odbora finansija i ekonomija iz Republike Srpske, Federacije BiH, Albanije, Makedonije, Crne Gore i Srbije.