Događaji na političkoj sceni Brčko distrikta u posljednje vrijeme koji su vezani za iskazane nacionalne podjele unutar zakonodavne i izvršne vlasti, kao i sporost pojedinih reformskih promjena, bili su povod za razgovor sa supervizorom za Brčko Rafijem Gregorijanom.
Gregorijan, koji je tu dužnost preuzeo 16. septembra prošle godine, najavio je da će mjere, koje će saopštiti drugog februara, poboljšati stanje u Brčko distriktu.
NN: Da li ste zadovoljni procesom reformi u distriktu?
GREGORIJAN: Dosta vremena sam utrošio da bi moji potezi bili korektni. Izvjestan broj obavještenja ću izdati drugog februara, koja će uključiti i promjene u Statutu Brčko distrikta, amandmane na određen broj zakona, kao i imenovanja jednog broja zvaničnika. O većini ovih mjera razgovarao sam sa čelnicima lokalne vlasti. Postigli smo konsenzus o tome da će one doprinijeti efikasnosti rada Vlade i poboljšanju opšte atmosfere u distriktu. Nadam se da će ove strukturalne promjene poboljšati malo napetu i negativnu situaciju posljednjih mjeseci.
Zaista imamo probleme odnosa Vlade i Skupštine Brčko distrikta. Primjer je odbijanje izglasavanja konačnog rješenja problema azila za pse lutalice koji su poslanici odbili, a psi i dalje lutaju i ugrožavaju ljude i imovinu. Zakonska regulativa koja se tiče finansiranja distrikta takođe je odgođena, a to je dovelo do drugih problema u restrukturiranju reforme vlasti. Statut distrikta precizira da budžet mora biti usvojen do prvog decembra za narednu godinu, a mi smo, evo, u drugoj polovini januara bez tog dokumenta. Dakle, problema i nedostataka zaista ima, ali su se desile i pozitivne promjene.
NN: Koje su to pozitivne promjene?
GREGORIJAN: Nedavno je otvorena Kancelarija Uprave za indirektno oporezivanje u Brčkom, što je velika pobjeda distrikta. Postoji interes investitora za ulaganje na ovaj prostor, kao što je projekat `Vindije` iz Varaždina, a takođe Evropska komisija je izabrala distrikt kao pilot projekat u reformi javne uprave u BiH. Premijer RS Milorad Dodik i gradonačelnik Brčkog Mirsad Đapo nedavno su dogovorili zajednička ulaganja u oblasti izgradnje infrastrukture. Značajno je i privremeno rješenje o raspodjeli prihoda iz PDV-a. Uz ta, dakle, pomiješana dostignuća, ja sam optimističan i vjerujem da će promjene koje ću tražiti drugog februara biti od koristi za Vladu i građane u cjelini.
NN: Prije nekoliko dana razgovarali ste s poslanicima iz reda bošnjačkog, a zatim i srpskog naroda, što je bio njihov uslov za povratak na skupštinsko zasjedanje. Da li im i dalje ne odgovaraju kadrovska razmještanja i da li smatraju da je ugrožen nacionalni balans?
GREGORIJAN: Svake sedmice se kroz radne sastanke susrećem s predsjednikom i zamjenikom predsjednika Skupštine, kao i sa skupštinskim stranačkim klubovima. Na sastancima za koje pitate nisam čuo ništa novo u odnosu na susrete o kojima ja govorim. Rekao sam im da bi bilo bolje da se sastaju s Vladom i gradonačelnikom. Inače, više njihovih ocjena i zahtjeva ne odnosi se po mojoj procjeni na nacionalnu ugroženost. Riječ je o pritužbama na rad Vlade i broj novih radnih mjesta koja su sistematizovana u Vladi. Problem je u nefunkcionisanju na relaciji Vlada - Skupština, jer oni se međusobno ne dogovaraju. A Vladu je izabrala Skupština! Identifikovao sam strukturalne i zakonodavne razloge zbog kojih je to tako i vjerujem da će se odnos popraviti. Nadam se da će promjene koje sam najavio i ne bave se `simptomima` već `bolešću` koja je ovdje prisutna pomoći svima.
NN: Da li je Vaša ocjena da nema nacionalnih podjela unutar Skupštine?
GREGORIJAN: Mislim da postoji sagledavanje nacionalnih problema i da su forsirani komentarima s nacionalnim prizvukom. Imate primjer imenovanja viših zvaničnika, kao šefa policije ili revizora, gdje se za većinu kandidata zna koje političke partije ih forsiraju, a to su pozicije koje ne bi trebalo da budu političke. To dobija nacionalni aspekt, što stvara negativnu atmosferu, jer svi znaju kome koja pozicija pripada. Tako dolaze paušalne ocjene o diskriminaciji i dominaciji jednih u odnosu na druge. I iznenađenje je kada nezavisno tijelo izabere kandidate na funkcije u oblasti finansija, jer to učini bez opredjeljenja po političkoj pripadnosti. Mjere koje ću uvesti će sigurno izmijeniti situaciju, iako očekujem da ću biti kritikovan.
NN: Hoće li te mjere obuhvatiti i konačno rješenje oko izbora šefa policije?
GREGORIJAN: Biće to neka vrsta rješenja, ali još nisam odlučio šta ću učiniti.
NN: Hoće li ova vlada izdržati Vaše zahtjeve i hoće li biti smjena?
GREGORIJAN: Mislim da će izdržati. Svi su podržali promjene koje namjeravam naložiti. Članovi Vlade ne negiraju probleme koje smo zajedno identifikovali. A kako oni pojedinačno obavljaju posao, to bi trebalo da ocjenjuju Vlada i političke stranke. Ako postoje oni čiji rad nanosi štetu distriktu i nije na usluzi građanima, ja ću se tu bez ustezanja uključiti.
NN: Najavili ste promjene Statuta Brčko distrikta. Hoće li one obezbijediti minimum zaštite nacionalnih interesa, što su i zahtjevi poslanika?
GREGORIJAN: Kada je riječ o nacionalnim interesima, imam drugačija rješenja u odnosu na ostatak BiH. Mislim da će biti djelotvorno i odraziti činjenicu da je prošlo 11 godina od završetka rata. Najveći broj nacionalnih pitanja je riješen, vezano za jezik, kulturu i još neke oblasti. Potrebne su zaštitne mjere da se sačuva ono što je postignuto. Ljudi moraju da shvate šta je to nacionalno, a šta političko pitanje. Ne može to što neka fabrika ispušta neprijatan miris biti veća briga za nacionalni interes u odnosu na interes da ljudi dobiju posao i na pošten način zarađuju za život. To je nacionalni interes, a ne lokacija gdje će neka fabrika biti podignuta.
Preuzimanje dužnosti od Larija Batlera
NN: Prihvatili ste poziv da zamijenite Larija Batlera. Šta će biti Vaš prioritet s obzirom na dužnost koju obavljate u Brčkom?
GREGORIJAN: Prije svega, ja imam izuzetno visoko mišljenje o ambasadoru Batleru kojeg poznajem dugi niz godina. Brčko distrikt ostaje moj prioritet, a kombinacija ove dvije dužnosti ide u korist distrikta. Imaću više mogućnosti da neposredno radim na poboljšanju odnosa između države i distrikta, a ne da to činim posredstvom OHR-a, kao do sada. Posebno mislim na zakon o Brčko distriktu i raspodjelu prihoda iz PDV-a. Očekujem da ću imati pravo glasa i kada je u pitanju reforma policije, kao i u dosta drugih pitanja. Savremene komunikacije omogućavaju uspješno obavljanje oba posla, a ja u Brčkom imam odličan tim koji uvijek može izvršiti sve dogovorene obaveze. Preostaje mi da fizički podijelim svoje vrijeme između Brčkog i Sarajeva, pa sam ja taj koji će platiti cijenu dvostrukog angažmana, a ne ljudi u distriktu.
NN: Hoće li se supervizija povući s najavljenim povlačenjem OHR-a iz BiH?
GREGORIJAN: Ova kancelarija će biti zatvorena kada završi posao. A to znači - unaprijeđena efikasnost Vlade, donesen zakon o Brčko distriktu na nivou države, uređena raspodjela prihoda iz PDV-a. Želim obezbijediti da se to završi, pa da sve funkcioniše na pravi način.