Promjene Ustava BiH mogu se učiniti jedino uz saglasnost i spremnost sva tri konstitutivna naroda i da bi se došlo do jednog rješenja, potrebno je da postoji saglasnost svih naroda o njemu, kazao je viši zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan.
On je rekao da se nadležnosti koje su prebačene se entitetskog na državni nivo mogu vratiti na entitetski nivo samo uz saglasnost oba entiteta i države.
`Moram reći da sam malo začuđen kada čujem izjave iz RS da je u pitanju više od 50 nadležnosti koje su prebačene sa entitetskog na državni nivo. Koliko je meni poznato, u pitanju su samo tri nadležnosti`, dodao je.
Gregorijan je kazao da reforma pravosuđa u BiH još nije završena i da će o tome visoki predstavnik u septembru razgovarati s lokalnim i međunarodnim partnerima.
`Jedan od najslabijih aspekata je aspekt saradnje između tužilaštva i policije i tu treba obezbijediti poboljšanje. Takođe, želio bih da je više sudskih presuda kojima će kriminalci biti osuđeni`, kaže Gregorijan.
Upitan na koje Dodikove izjave se odnosi saopštenje OHR-a da ruši suverenitet i teritorijalni integritet BiH, Gregorijan kaže da je visoki predstavnik Miroslav Lajčak razgovarao s premijerom RS i da su se `složili da se potrebno fokusirati na zadatke koji stoje pred nama, umjesto da se napori troše na izjave u medijima`.
Dodaje da će OHR pažljivo razmotriti izjavu lidera SDA Sulejmana Tihića da bi stavljanje Dejtona na stranu bila najbolja polazna osnova za razgovor o ustavnoj reformi.
`Mi ćemo pažljivo razmotriti takve izjave kako bismo osigurali da se njima ne ugrožavaju osnove Dejtonskog mirovnog sporazuma`, kaže Gregorijan.
Navodi i to da u BiH postoji `šira mreža koja nije organizovana, ali koja okuplja ljude koje inspiriše Al Kaida` i odbacuje kritike da je reisa Cerića promovisao u vrhovni vjerski i politički autoritet u BiH.
Kaže da se, prema informacijama koje ima, Radovan Karadžić i Ratko Mladić i dalje najvjerovatnije nalaze u rejonu Beograda.
NN: OHR je nedavno saopštio da izjave Milorada Dodika dovode u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Ostalo je nejasno na koje Dodikove izjave se to konkretno odnosi, budući da je on u posljednjim javnim istupima ponovio teze koje mjesecima iznosi u javnost?
GREGORIJAN: Visoki predstavnik je razgovarao juče s premijerom Dodikom. Imali su vrlo iskren i otvoren razgovor i složili su se da je potrebno fokusirati napore na zadatke koji stoje pred nama, umjesto da se napori troše na izjave u medijima. Nadam se da će ova politička atmosfera koja se postepeno poboljšavala u drugoj polovini jula ponovo ići u tom smjeru. Pred nama je dosta poslova i treba da se fokusiramo na to.
NN: Vlada RS navodi da iza ovog saopštenja OHR-a ne stoji visoki predstavnik nego stare snage unutar njegove kancelarije koje nastoje da ga okupiraju vlastitim pogledom na BiH. Ko stoji iza saopštenja OHR-a?
GREGORIJAN: Izjavu je izdao visoki predstavnik, a ja sam u toku tog perioda stalno bio s njim u kontaktu i zaista nema jaza između stavova koje ima visoki predstavnik i mojih stavova.
NN: Ali niste mi rekli koje Dodikove izjave su zadiranje u suverenitet i teritorijalni integritet BiH?
GREGORIJAN: Sada ne bih želio da ulazim u raspravu ko je šta rekao, ali mislim da je daleko važnije da se fokusiramo na probleme koji se tiču BiH, nego na probleme Kosova. Takođe, želim skrenuti pažnja na izjavu koju je 1. avgusta dao SNSD da će RS pokušati da uspostavi saradnju sa vatrogascima u drugim državama. U toj izjavi nije bilo pomena ni Federacije BiH ni BiH. Ali rekao sam da je visoki predstavnik razgovarao s premijerom Dodikom i oni su se saglasili da se počnemo fokusirati na zadatke koji su pred nama.
NN: Izborni slogan Stranke za BiH bio je `BiH bez entiteta`. Da li je to rušenje Dejtona i zašto međunarodna zajednica nije reagovala ako jeste?
GREGORIJAN: Mislim da se ne može reći da međunarodna zajednica nije reagovala. Ako pogledamo medijske izvještaje u martu i aprilu, vidjećete da je između OHR-a i nekih bošnjačkih stranaka došlo do vrlo vruće diskusije i razmjene mišljenja isto tako vezano za pitanja koja se tiču teritorijalnog integriteta BiH. Mislim o problemu Srebrenice.
NN: Lider SDA Sulejman Tihić prije nekoliko dana najavio je da bi SDA i SBiH trebalo da predstave model ustavnog uređenja BiH, a da bi stavljanje Dejtona na stranu bila najbolja polazna osnova za razgovor o ustavnoj reformi. Je li `stavljanje Dejtona na stranu` negacija ili rušenje?
GREGORIJAN: Nadam se da to nije slučaj. Mi ćemo pažljivo razmotriti takve izjave kako bismo osigurali da se njima ne ugrožavaju osnove Dejtonskog mirovnog sporazuma.
NN: Uskoro predstoje razgovori o ustavnim reformama. Da li je ijedna zemlja morala da promijeni unutrašnji ustavni poredak da bi ušla u Evropsku uniju?
GREGORIJAN: I ranije smo govorili da Dejtonski sporazum, odnosno Ustav BiH, koji je Aneks 4 Dejtonskog sporazuma sadrži odredbe koje kažu na koji način se Ustav može mijenjati. Međutim, to se može učiniti jedino uz saglasnost i spremnost sva tri konstitutivna naroda da to učine.
Kada je u pitanju ustavna reforma, imate tu cijeli niz različitih mišljenja. Iz RS su bile neke sugestije da bi Federaciju trebalo podijeliti na dva nova entiteta, a da RS pri tome ostane u ovom obliku u kojem je sada. Imali smo i drugih prijedloga, recimo da se umjesto entiteta formiraju četiri regije. Ali na ljudima ovdje je da se dogovore o formuli koja bi bila najprihvatljivija. Međutim, da bi se došlo do takvog rješenje, potrebno je da postoji saglasnost sva tri konstitutivna naroda oko jednog rješenja. Ono što ohrabruje jeste da se sve političke stranke u ovoj zemlji slažu da je potrebno napraviti neku promjenu. Mi smo htjeli da se prvo riješi pitanje policijske reforme, jer smatramo da se to pitanje ne tiče Ustava, odnosno izmjene Ustava i kada se završi pitanje policijske reforme, da se onda krene sa izmjenama Ustava.
NN: Bezbroj reakcija izazvala je izjava njemačkog ambasadora Šmunka da je reformu Ustava neophodno sprovesti sa jednim ciljem, a to je stvaranje bosanske nacije, u onom smislu kako često vole da nas oslove pojedini ambasadori: `Dobar dan, Bosanci i Hercegovci.` Smatrate li da je realno provodiva bosnacizacija Bosne?
GREGORIJAN: Čini mi se da postoji jedna visoka doza osjetljivosti kada su u pitanju izjave koje se tiču pojma nacije. Mislim da je ovdje u pitanju nespretan izbor riječi i da smisao nije bio u onom kako je to na kraju protumačeno.
Ako pogledate bilo koji rječnik engleskog jezika, za ovaj termin nacije postoji nekih dvadeset različitih definicija, ali međutim, taj termin ovdje ima jedno vrlo konkretno značenje, ovdje se on koristi za narode. U zapadnim zemljama se taj termin koristi za pripadnost državi. Siguran sam da je ambasador Šmunk iskoristio taj izraz u tom smislu i da su to znali i oni koji su reagovali.
NN: Međunarodna zajednica pripremila je prijedlog za reformu policije. Šta je u tom prijedlogu novo?
GREGORIJAN: Razgovara se o elementima mogućeg dogovora, dakle, o stvarima koje nisu ni ništa više ni manje od onoga što predviđaju tri pincipa Evropske unije. Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU smatra da će dogovor dovesti do toga da neće biti gubitnika, nego će svi biti dobitnici, a posebno građani BiH.
NN: Sve političke stranke u RS kažu da reforma ne može da znači ukidanje policije RS. Bošnjačke stranke u reformi traže ukidanje policije RS. Kako onda da niko ne bude gubitnik ili dobitnik?
GREGORIJAN: Da, biće teško. Ali sve stranke su se obavezale na poštivanje tri principa EU. Dakle, ukoliko budu ispunjena tri principa EU i u okviru njih se pronađe sporazum, onda ne bi trebalo da bude problema.
Mislim da je važno podsjetiti sve zašto je policijska reforma navedena kao jedan od uslova EU. To je zato što su policijske snage unutar BiH duplo manje efikasne, a duplo skuplje nego policijske snage u drugim državama u ovom području. To se može vidjeti na osnovu podataka o tome koliko policajaca dolazi na hiljadu građana. Ovdje je taj omjer daleko veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Dakle, očigledno je da postoji razlog koji je dugo prisutan i zbog kojeg je potrebno izvršiti reformu policije. Ali, postoji objektivan razlog zašto je to potrebno učiniti, jer policijska reforma je jedan od koraka koje BiH treba da napravi na svom putu ka potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
NN: Ali, veliki broj policijsko-bezbjednosnih nadležnosti, oko 80 odsto, već je prenesen na nivo BiH formiranjem SIPA, Granične policije i OBA. Smatrate li da su ove agencije svojim radom dale dovoljno razloga da ljudi vjeruju da je prenošenje nadležnosti način za efikasnu borbu protiv kriminala i stvaranje temelja demokratskog društva?
GREGORIJAN: Mislim da postoji jedno generalnije pitanje koje se u posljednje vrijeme postavlja u RS, a ono se tiče efikasnosti državnih institucija. U toku proteklih šest ili sedam godina ja sam na jedan ili drugi način učestvovao u dosta ovih reformi koje su provedene i mislim da je ironično da se sada iz RS postavlja pitanje vezano za efikasnost ovih institucija, jer one nisu efikasne onoliko koliko su mogle biti upravo zbog toga što su napravljeni ustupci RS prilikom njihovog formiranja. Dakle, ograničena ovlaštenja, ograničeni resursi koji su im na raspolaganju.
NN: Pitanje je bilo koliko su novoosnovane reformisane službe SIPA, OBA i Granična policija zadovoljile svojim radom? Preuzeli su slučajeve narazjašnjenih ubistava u RS, koje je MUP RS istraživao godinama, a sve su prilike da će i SIPA?
GREGORIJAN: Koliko znam, zatraženo je da se SIPA angažuje na rješavanju ubistava, ali se radi o svega jednom ili dva slučaja, dok u ostalim nadležnost ima MUP RS. Ukoliko je angažman SIPA zatražen, on je zatražen u smislu sprovođenja istrage, a nadležnost za sprečavanje ovakvih slučajeva je i dalje na MUP-u RS.
Kada je u pitanju SIPA, mislim da su sa onim institucionalnim kapacitetima koje imaju prisutni ovdje neke dvije godine, jer je trebalo dosta vremena da se ta institucija formira. U proteklih šest mjeseci nisu imali direktora, a potrebno je da SIPA ima dobrog, kvalifikovanog i efikasnog direktora. Tu je i pitanje resursa, a kada je u pitanju SIPA, znate da još nije izgrađen novi prostor koji bi oni trebalo da preuzmu kao svoj, nemaju ni svu opremu koja im je potrebna, a ista situacija je i sa Graničnom policijom.
NN: Imate li podatke o tome ima li kriminala, recimo, u Graničnoj službi i koje su razmjere šverca preko granice?
GREGORIJAN: Da li ja imam podatke?
NN: Ne Vi lično, OHR ili međunarodna zajednica.
GREGORIJAN: Da, svakako je bilo takvih slučajeva. Bilo je i slučajeva gdje su u takve radnje bili uključene i policijske snage i jednog i drugog entiteta i carinici. Ali imamo isto tako informacije i o korupciji u organima vlasti koja se stalno dešava, uključujući i Brčko distrikt. U martu sam u Brčkom smijenio pet ljudi zbog korupcije, odnosno jedne afere koja se tiče izdavanja građevinskih dozvola, a siguran sam da takvih primjera ima i u drugim dijelovima BiH.
NN: Pa i Andrija Drašković je dobio pasoš BiH u Brčkom?
GREGORIJAN: Da, to je stvarni problem. Međutim, ukoliko pogledate situaciju u posljednjih nekoliko godina, ipak je došlo do značajnog smanjenja broja ilegalnih graničnih prelazaka, zbog čega je EU bila spremna da razmatra uvođene vizne olakšice za građane BiH. Bilo je i određenih uspjeha u borbi protiv krivitvorenja, pranja novca i u slučajevima trgovine ljudima. Korupcija kao problem postoji širom ovog regiona i mislim da je to izazov sa kojim traba da se suoče svi organi vlasti i na entitetskom i na državnom nivou. Međutim, postoje i dobri primjeri saradnje svih organa vlasti u borbi protiv mreže pomagača optuženima za ratne zločine, gdje je dosta toga urađeno.
NN: Srpski član Predsjedništva, predsjednik RS i Vlada RS pozvali su na povratak izvornom Dejtonu kroz vraćanje RS nadležnosti koje su prenesene na zajedničke institucije, a nisu dale rezultate ističući da u Ustavu BiH postoji mehanizam za to. Kako OHR gleda na tu inicijativu?
GREGORIJAN: Nadležnosti koje su prebačene se entitetskog na državni nivo mogu se vratiti na entitetski nivo samo uz saglasnost oba entiteta i države. Moram reći da sam malo začuđen kada čujem izjave iz RS da je u pitanju više od 50 nadležnosti koje su prebačene sa entitetskog na državni nivo. Koliko je meni poznato, u pitanju su samo tri nadležnosti: odbrana kao uslov za ulazak u Partnerstvo za mir, indirektno oporezivanje, koje je dovelo do povećanja prihoda, i Visoki sudski i tužilački savjet koji je omogućio da se pokreću postupci protiv sudija i tužilaca. To su ta tri formalna transfera nadležnosti.
NN: Dobro kažete da su tri nadležnosti, a pitaću Vas za jednu od njih. Da li je, po Vašem mišljenju, uspjela reforma pravosuđa?
GREGORIJAN: Prije svega, mislim da ta reforma još nije završena. Da li stistem može biti poboljašan? Da. Rekao bih da je jedan od najslabijih aspekata zapravo aspekt saradnje između tužilaštva i policije i da u toj oblasti treba osigurati poboljšanje. Takođe, želio bih da je više sudskih presuda kojima će kriminalci biti osuđeni.
U septembru će visoki predstavnik razgovarati sa svojim lokalnim i međunarodnim partnerima kako bismo vidjeli koji načine na kojem se pravosudni sistem može dodatno poboljšati.
NN: Velike kritike izazvao je Vaš sastanak sa reisom Cerićem. Da li ste ga ovim činom priznali kao vrhovni politički i vjerski autoritet u BiH?
GREGORIJAN: Reis je vođa najveće vjerske zajednice u ovoj zemlji, a on je iznio neke optužbe i komentare o onome što sam ja, navodno, rekao. Poslije toga izrazio je želju da sa mnom razgovara i složio sam se da se sastanemo. Ništa ni manje ni više nije bilo u pitanju. Ja zaista nemam nikakvu ulogu u njegovom uzdizanju ili spuštanju.
NN: Prvo ste rekli da u BiH postoje jataci terorista, a nakon sastanka s reisom da teroristi nemaju utočište u BiH i da se Vaš komentar odnosio na malobrojne strane borce koji su još ovdje. Ko je odgovoran što su oni došli i što su ovdje 12 godina nakon Dejtona u kojem stoji da moraju da odu?
GREGORIJAN: Bio sam vrlo pažljiv prilikom izbora riječi u intervjuu u kojem sam govorio o tome. Konkretno pitanje je bilo da li u BiH postoje jedinice Al Kaide i ja sam rekao: `Ne`. Rekao sam `ne` u onom obliku u kojem je to bilo moguće prije šest godina. Umjesto toga možda postoji jedna šira mreža koja nije organizovana, ali koja okuplja ljude koje na neki način Al Kaida inspiriše. Postoje, dakle, ljudi koji se uklapaju u tu jednu kategoriju i koji se nalaze u BiH.
NN: Ali, pitala sam Vas ko je odgovoran što su oni došli i što 12 godina nije ispoštovan Dejton?
GREGORIJAN: Ne mogu dati komentar o tome ko je odgovoran za njihov dolazak, jer moj zadatak je da osiguram pridržavanje Dejtona. Poznato mi je da se ovim pitanjem djelimično bavi Haški tribunal, posebno u predmetu generala Delića. U vezi s ovim pitanjem zašto su ti ljudi još u BiH, mogu reći da je najveći broj njih napustio BiH prije dvanaest godina, ali nekoliko stotina njih je ostalo, jer su na jedan ili drugi način dobili državljanstvo BiH. Oni se nisu više smatrali strancima, iako je dosta tih ljudi državljanstvo steklo pod vrlo upitnim okolnostima.
Nakon 11. septembra, organi vlasti BiH smatrali su da je vrlo važno izvršiti reviziju ovih slučajeva i vidjeti kako su ljudi došli do državljanstava. Komisija je predložila da se državljanstva oduzmu od 400 ljudi. Taj proces odvijao se nekoliko godina, jer je postojala mogućnost žalbe u toku postupka.
NN: I to traje 12 godina?
GREGORIJAN: Kada je u pitanju sam pravni postupak, on traje nekoliko godina, ali kada su u pitanju ti ljudi - oni su ovdje 12 godina poslije Dejtona. U prošlosti je bilo nekih nastojanja da se osigura njihov odlazak, ali uglavnom se radilo o onima koji nisu stekli bh. državljanstvo kao što je Abu Mali.
NN: Čovjek koji je potpisao najveći broj rješenja o državljanstvu islamskim borcima u BiH Boriša Arnatu danas je kandidat za ambasadora BiH u Srbiji. Kako je to moguće u zemlji za koju se govori da su njene institucije sposobne da riješe problem terorizma i kakva je to poruka?
GREGORIJAN: Ne znam ništa o gospodinu kojeg ste pomenuli. Ukoliko se utvrdi da neko ima krivičnu odgovornost za izdavanje državljanstava, naravno da bi takvu osobu trebalo procesuirati. Predsjedništvo je institucija koja imenuje ambasadora i koja treba da rješava takve probleme.
NN: Kako smo mi zemlja paradoksa, tako su Arapi dobili bh. državljanstvo, a ministar inostranih poslova ima državljanstvo druge države. Kako gledate na to?
GREGORIJAN: Mislim da je pitanje državljanstva generalno u ovoj zemlji prilično komplikovano. Mislim da je to ozbiljno pitanje, ali je i političko pitanje. O tome treba da razgovara Savjet ministara kao i političke stranke koje ga formiraju kako bi odlučile šta treba raditi.
NN: Prije nekoliko dana ste otišli u Pale i lično popisivali imovinu porodice Radovana Karadžića. Šta ste željeli da pokažete tim činom?
GREGORIJAN: Već dosta dugo se provode aktivnosti koje se tiču finansijskih aspekata mreže pomagača Radovana Karadžića, dakle, to je nešto što sam i ranije podržavao i dok sam bio u SAD i kada sam došao ovdje. Mi znamo da postoji dotok novca, znamo da je neka od ove imovine stečena nezakonitim putem i želio sam da se uvjerim kako to izgleda kako bi dobio sliku o tome šta je potrebno uraditi da bi ta imovina bila zamrznuta.
Poruka je da ljudi i na visokim funkcijama u OHR-u djeluju u skladu sa svojim mandatom i instrukcijama Savjeta za primjenu mira i da nastojimo da učinimo sve što možemo kako bismo ove ljude izveli pred lice pravde.
NN: Prema jednoj Vašoj ranijoj izjavi, Karadžić i Mladić se nalaze u rejonu Beograda. Imate li nove informacije danas?
GREGORIJAN: Nemam nikakvih informacija koje bi uticale na to da promijenim mišljenje. Znamo da ljudi koji im pružaju podršku prelaze granicu i na jednu i na drugu stranu i nastojaćemo da osiguramo da se s tim prestane.
OHR ne zna ništa o istrazi u BiH
NN: Prema pisanju medija, policijske i bezbjednosne službe BiH pokrenule su istragu o izvozu oružja iz Bosne i Kosova u Irak 2004. i 2005. Znate li nešto o tome, budući da ste tada bili kopredsjedavajući Komisije za reformu odbrane?
GREGORIJAN: Nije mi poznato ništa vezano za ovu istragu, ali poznato mi je da je došlo do izvoza u tom periodu, dakle 2004. i 2005. godine. Izvoz je u to vrijeme, a za njega znam, jer sam radio za NATO, objavljen u skladu sa zakonom i uz sve potrebne dozvole NATO-a. Šta se desilo s tim oružjem kada je ono napustilo BiH je nešto o čemu ništa ne znam. Međutim, poznato mi je da neki mediji u Velikoj Britaniji i SAD sada provode istragu šta se desilo s tim oružjem i u čijim je rukama završilo. OHR nije dobio nikakvo obavještenje od organa vlasti BiH o nekoj istrazi koju oni eventualno provode. Dakle, ne mogu dati nikakav komentar o istrazi jer ne znam da li se istraga provodi.
Ovdje sam kao Amerikanac, a ne kao Jermen
NN: Velike kritike stižu Vam od bošnjačke dijaspore koja traži da odete odavde, jer `s obzirom na Vaše jermensko porijeklo, ne možete biti neutralni prema muslimanima`. Koliko Vam jermensko porijeklo i iskustvo otežavaju ili olakšavaju rad ovdje?
GREGORIJAN: Ovdje sam kao Amerikanac i moje iskustvo je američko, moj pogled na svijet je američki. Zalažem se za ravnopravnost svih naroda, ali sam takođe svjestan da u određenim okolnostima na određenom prostoru i određenom vremenu vaše ime ili vaše porijeklo može biti faktor koji će odlučiti o tome hoćete li živjeti ili umrijeti.
Dakle, s obzirom da potičem iz jednog naroda koji je ranije bio žrtva, to mi omogućava da bolje razumijem patnje kroz koje su prošli ljudi u ovoj zemlji. Ali, takođe sam svjestan da ste, kada obavljate funkciju koju ja obavljam, vrlo često izloženi kritikama. Na početku godine su me optužili da sam Dodikova marioneta, a sada da reisa uzdižem do ajatolaha. Ova kritika koju ste pomenuli upućena mi je nakon komentara koje je dao reis Cerić. Bez obzira na sve, ja ću u svakom slučaju nastaviti da obavljam svoj posao i da se pridržavam Dejtonskog mirovnog sporazuma.