Umjesto da ode, kao dio američkih snaga, u Bagdad, Rafi Gregorijan završio je u fotelji supervizora za Brčko distrikt. Gregorijan, jedan od ključnih tvoraca vojne reforme, već ima spreman plan pozicionirati distrikt, kroz zakon o distriktu i poboljšati rad lokalne uprave. Pritom, kaže, nikoga neće štedjeti. Jer sada, ističe, u vlasti distrikta mnogi primaju velike plate, a ništa ne rade:
`Glavni zadaci su jasni. Prvi je da se uspostavi zakonski - pravni i institucionalni odnos između BiH i distrikta Brčko. To je odnos koji bi za poziciju Brčko distrikta unutar države BiH kao osnov uzeo konačnu arbitražnu odluku za Brčko. Za to je vezana i raspodjela prihoda od poreza na dodatnu vrijednost, pošto taj problem ozbiljno dotiče Brčko distrikt. Ta dva pitanja bi morala biti definitivno riješena u naredna dva do tri mjeseca.
Druga stvar koja mi je u vrhu prioriteta je da lokalna vlada mora biti efikasna i djelotvorna u provođenju svih poslova iz okvira svoje nadležnosti i u interesu građana.`
NN: Prije zvaničnog stupanja na dužnost u pismu gradonačelniku bili ste izričiti – nema dileme u nastavku reforme javne uprave?
GREGORIJAN: Kristalno je jasno sve ono što treba da se uradi. I rokovi su dobro poznati jer ih određuje zakon. Ako se zakon na bilo koji način bude kršio, ja ću biti prinuđen da preduzmem odgovarajuće mjere. Mi nemamo pravo na luksuz da čekamo jer nemamo dovoljno vremena.
NN: Za vjerovati je da će ustavno pozicioniranje Brčkog kao distrikta kroz poseban zakon o Brčko distriktu biti najsloženiji?
GREGORIJAN: Zakon je neophodan u svakom slučaju. A takođe je neophodno da Brčko nekad u budućnosti bude adekvatno zastupljeno u Ustavu BiH. Neophodno je da se Brčko definiše i kroz Ustav. Prije toga treba uspostaviti trajnu institucionalnu vezu između distrikta i izvršnih, zakonodavnih i sudskih tijela države BiH. Distrikt ne može ostati izolovan i čekati ustavno pozicioniranje. Nacrt zakona o Brčko distriktu je urađen i predviđa zastupljenost distrikta u ministarstvima BiH, prisustvo u parlamentu BiH, ustanovljava konsultativne mehanizme po glavnim zakonima koji imaju uticaja na distrikt, uključuje ga u sve razgovore inicirane od strane države o prenosu nadležnosti i potvrđuje mogućnost Tužilaštvu distrikta da svoje slučajeve prenosi u nadležnost Suda BiH.
NN: Da li je Vaš mandat donekle ograničen s obzirom na najavljeno gašenje OHR-a?
GREGORIJAN: Logično je da režim supervizije gubi svoj smisao nakon povlačenja OHR-a. Međutim, kao što kraj misije OHR-a ne predstavlja kraj učešća međunarodne zajednice u poslovima u BiH, tako to nije ni kraj režima supervizije za Brčko. U prilog tome i odluka vlade moje zemlje da je važnije za mene da dođem u Brčko nego da preuzmem ono što je trebalo da bude moj budući zadatak, kao člana koalicionih snaga u Bagdadu. Što se tiče američke administracije, mi smo ovdje uložili mnogo novca, ljudi i vojnih sredstava od uspostavljanja distrikta i sigurno ne bismo htjeli dozvoliti da taj projekat propadne. Kao minimum može se očekivati da ovdje ostane američka ambasada koja bi pratila sve procese i njihovo odvijanje.
NN: Većina partija u distriktu jedva čeka da supervizija prestane, dok većina građana misli drugačije, jer nemaju povjerenja u vlast?
GREGORIJAN: Zahtijevam da distrikt funkcioniše efikasno i djelotvorno. Važno je ono što se radi, a ne ono što se priča. Jasno mi je da građani nisu zadovoljni radom Vlade, jer ona je koalicija u kojoj se svi žale na sve, a ništa ne rade. Žalbe su u redu, ali s prijedlogom rješenja. Ukoliko toga nema, ja žalbe neću ni da slušam. Biću nemilosrdan u zahtjevima da svi ispunjavaju svoje obaveze prema dogovorenim rokovima. Ukoliko ne bude postupano po tim zahtjevima, preduzimaću mjere. Ima puno načina da to uradim.
NN: Distrikt je, definitivno, razvijeniji dio BiH. Šta mu nedostaje?
GREGORIJAN: Odgovornost. To mišljenje dijele članovi Vlade i Skupštine, što govori da nisam sam došao do takvog zaključka. Ovo je jedina sredina koja ima dovoljno novca da popravlja stvari i poboljšava život građana, ali ne izvršavaju se ni oni poslovi za koje su sredstva već odobrena. Na primjer, godinama se čeka na usvajanje prostornog plana, zahtjevi građana za dozvole mjesecima, a ponekad i godinama čame u arhivama i ostaju bez odgovora, a prema onome što sam saznao - ovim tempom legalizacija objekata izgrađenih prije 2003. trajaće deset godina. Za sve to neko mora biti odgovoran. Skupština upire prstom u Vladu, Vlada u Skupštinu, a niko ne snosi odgovornost. Primaju velike plate, a ništa ne rade.
`Dobro čuvam svog psa`
NN: Šta će biti sa psima lutalicama, problemom koji dugo opterećuje građane distrikta?
GREGORIJAN: Blizu smo rješenja, jer je Vlada utvrdila strategiju za ovaj problem koja uključuje smještaj za lutalice na prostoru bivše vojne baze, registraciju kućnih ljubimaca i sterilizaciju lutalica zbog sprečavanja razmnožavanja. Moj pas ima mikročip i ogrlicu, a vodim računa da ne izađe van zidova OHR-a što će biti moj doprinos ovoj stvari.
Dok ima entiteta, ima i distrikta
NN: Kakva bi mogla biti sudbina distrikta, s obzirom na izmjene Ustava, ako ih, naravno, bude?
GREGORIJAN: Postoji mnogo načina da se provedu ustavne reforme i mnogo mogućih modela. Meni je, međutim, jasno dok god postoje entiteti, mora postojati i distrikt.