Martin Raguž, zamjenik predsjednika HDZ 1990, kaže da još postoji mogućnost da BiH potpiše Sporazum o stabilizaciji sa EU.
"Lideri šest partija u BiH moraju iskoristiti svoju šansu i nakon inicijativa iz parlamenta BiH i signala iz Evropske unije i Evropske komisije, a prije samita EU na najvišoj razini 15. decembra, deblokirati ovu situaciju i u proceduru pustiti zakon o reformi policije. To će stvoriti uvjete da i BiH, nakon Srbije, dobije paraf na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju", istakao je Raguž.
NN: Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usaglasio je Prijedlog izmjene poslovnika kojim se unapređuje rad parlamenta. Da li je ovo prvi korak ka razrješenju krize u BiH?
RAGUŽ: Kolegij je postupio odgovorno i pokazao da može preuzeti odgovornost i tražiti izlazak iz krize u BiH, koja je zaista vrlo složena i kompleksna. Ali, prijedlog Kolegija treba da bude podržan i od visokog predstavnika u BiH, koji je i donio odluke na poslovnik oba Doma u Parlamentarnoj skupštini BiH. Vjerujem da su odluke Kolegija na tragu odluka koje je Lajčak donio i da je to prvi korak koji će deblokirati krizu u BiH, nastalu nakon rješenja koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH.
NN: Na koji način je usaglašen dio oko entitetskog glasanja?
RAGUŽ: Mislim da je nađena kompromisna varijanta koja može zadovoljiti i zastupnike iz RS, a u ovom trenutku najvažnije je otvoriti proces i ući u rješavanja spornih pitanja, budući da kriza u kojoj se BiH našla nikud ne vodi. Proces će, uvjeren sam, donijeti ozbiljnu raspravu o Ustavu, gdje će se stvari morati temeljito urediti, a do tada nam ne trebaju radikalni potresi.
NN: Da li HDZ 1990 podržava entitetsko glasanje?
RAGUŽ: Podržaćemo rješenja koja mogu deblokirati ovu situaciju, pod uvjetom da budu usaglašena između članova Kolegija oba doma i OHR-a. Naš stav prema entitetskom glasanju je principijelan. Hrvatski zastupnici niti su bili, niti su sada, niti bi po ovim odredbama bili u poziciji da koriste entitetsko glasanje. HDZ 1990 ne može podržati ostanak sadašnjeg entitetskog glasanja, u kojem nisu svi pripadnici tri konstitutivna naroda u istoj poziciji. Ali, podržaćemo rješnja koja će stvari pokrenuti naprijed.
NN: Na saboru HDZ 1990 usvojena je Platforma za novi ustav, prema kojoj bi federalizam bio najbolji mogući oblik državnog uređenja za višenacionalnu BiH. Da li je federalizacija trajno rješnje za BiH?
RAGUŽ: HDZ 1990 jasno se određuje prema federalnom uređenju države, a to znači da će BiH, prema našem prijedlogu, biti sastavljena od najmanje tri federalne jedinice. BiH treba zdrav oblik uređenja, a to je federalizam. Najteže ćemo postići konsenzus oko federalnih jedinica, ali tu nema ozbiljne alternativne, jer se federalizam pokazao kao najbolji ustroj. Ako mogu jednonacionalne zemlje, poput Njemačke, imati taj model i biti najuspješnije u Evropi, onda je i za višenacionalne zemlje to najbolje rješenje. Time bi se neučinkovita struktura svela na tri razine vlasti, od kojih bi država imala jasne elemente i vodila bi strategiju, pokrenula resurse i odvela BiH u europsku obitelj. Broj i sadržaj teritorijalnih jedinica je pitanje za raspravu, ali je sigurno da ne možemo prihvatiti opstanak ove zemlje sa dva entiteta. U jednom entitetu Srbi imaju većinu, u drugom Bošnjaci, i to su dva entiteta za dva naroda, a Hrvati su tu potpuno u hendikepiranoj i inferiornoj poziciji. Mi smo spremni praviti kompromis, jer nema drugog puta da ova zamlja dobije siguran temelj, a da niko ne bude u tom smislu niti privilegovan, ni oštećen, niti preglasavan.
RAGUŽ: Treći entitet nije isključen i sve je stvar dogovora. Sigurno je da dva entiteta ne mogu ostati, a najmanje mogu biti tri, ali ne isključuju se ni druge varijante koje legitimni predstavnici naroda dogovore. Kriza u BiH je posljedica unutarnje, asimetrične strukture i ovakve intervenirajuće uloge međunarodne zajednice. Struktura BiH je postavljena tako da teško može sama funkcionirati, a onda se drži na aparatima, intervencijama međunarodih organizacija i institucija. Došlo je do jednog maksimuma i svi dalji pritisci bi bili neproduktivni. Sada je vrijeme da domaći političari i institucije preuzmu odgovornost, ali na temeljitijim i pravednijim principima nego što je to bilo ugrađeno u Dejton.
NN: Gdje vidite BiH 12 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma?
RAGUŽ: Dejtonski sporazum je povijesni akt, zaustavio je rat i stabilizirao prilike, ali s obzirom na uvjete u kojima je potpisan, ima određenu vrstu ograničenja. Sada, 12 godina nakon Dejtona, vrijeme je da se uklone ta ograničenja koja sprečavaju razvoj zemlje, te ona jedina nema paraf na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Mora se stvoriti struktura koja će stvari pokrenuti naprijed. Mi smo djelovali proaktivno i poštovaćemo posebnosti, i nacionalne i kulturne i religijske, i stavićemo prioritet na integracije, jer narodi u BiH su zaslužili bolji život i sudbinu.
NN: Smatrate li da postoji veza između krize u BiH i Kosova?
RAGUŽ: Ništa nije slučajno i ne prenosi se samo regionalna dimenzija problema u BiH, već je to širi proces. Vidimo da se na globalnom planu vrši preslagivanje i povratak Rusije u punom kapacitetu na svjetsku pozornicu. Odnosi u regiji su još nedovršeni i čitav prostor zapadnog Balkana, za razliku od susjednih zemalja Rumunije, Bugarske, Mađarske, Slovenije i Grčke koje su ušle u EU, ostao je izvan tog procesa. A nema ni stabilnosti Evrope bez stabilnosti ovog prostora. Ulog je veliki, a lekcije su bile toliko dramatične da se ne bi smjele ovdje ponavljati u najtežem obliku. Treba očekivati rasplet bez ozbiljnijih ratnih sukoba i tome treba težiti.
Važno je da pobijedi Ivo Sanader
NN: Ko je, po Vašem mišljenju, favorit na izborima u Hrvatskoj?
RAGUŽ: I za Hrvatsku i za regiju je važno da pobijedi Ivo Sanader. Na čelu sa Sanaderom Hrvatska je postala snažan faktor stabilnosti u regiji, postala je član Vijeća sigurnosti i za dvije godine bi trebalo da bude u EU i NATO-u. Na neki način, to treba da bude putokaz i susjednim zemljama da nastavimo stabilizirati odnose u BiH, uvažavati se i harmonizirati te odnose, a ne konfrontirati se. Da su izgrađeni vjerodostojni i stabilni odnosi HDZ 1990 sa HDZ RH, dokazuje i dolazak Ive Sanadera na Sabor HDZ 1990 u Mostaru.