Ako ne bude većih problema pri remontu do kraja septembra, odnosno početkom oktobra, imamćemo prve količine naftnih derivata iz Rafinerije u Brod, kaže u intervjuu za "Nezavisne" ministar privrede i energetike Rajko Ubiparip.
NN: Da li su stvoreni svi preduslovi da stručnjaci i inženjeri `NefteGazInKora` ovog mjeseca počnu remont postrojenja Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu kako bi ona, prema najavama, počela s proizvodnjom krajem avgusta ili početkom septembra?
UBIPARIP: Proces privatizacije bivše naftne industrije RS ide svojom dinamikom uz sve probleme koji su mu prethodili i koji su se pojavili poslije potpisivanja ugovora. Nažalost, izgubili smo previše vremena zbog različitih vrsta opstrukcija - finansijske, političke i lobističke prirode, pa čak i opstrukcija od samih radnika i službi koje su pripremale dokumentaciju za ovaj ugovor, kako bi on stupio na snagu.
Sada smo u samom finišu realizacije ugovora i očekujemo da u toku sljedeće sedmice ruski partner otvori akreditiv u vezi sa kupoprodajnim ugovorom.
Takođe, paralelno su vođene aktivnosti tehničke prirode da remont Rafinerije počne krajem jula. Ako ne bude većih problema pri remontu do kraja septembra, odnosno početkom oktobra, imamćemo prve količine naftnih derivata iz Rafinerije u Brodu. Poslije toga, intenziviraće se aktivnosti na revitalizaciji i modernizaciji proizvodnih kapaciteta, a sve u cilju podizanja kapaciteta na 4,2 miliona tona prerađene sirove nafte na godišnjem nivou.
Iz Rusije u rafinerije nafte i ulja, te u `Petrol` doći će 150 stručnjaka iz raznih oblasti, od inženjera do ekonomista. Prva grupa ruskih stručnjaka doći će 20 jula.
NN: Kada će se po zahtjevu `NefteGazInKora` krenuti sa čišćenjem korita Save neophodne za nesmetan riječni transport nafte?
UBIPARIP: Za kvalitetno funkcionisanje Rafinerije nafte, pogotovo u ovom periodu kada je ona odsječena od željezničkog transporta, biće neophodno koristiti riječni transport njenih derivata. Po tom osnovu, `NefteGazInKor` ima ogromni interes, a i potrebu da se obezbijedi puna plovnost Save i njihov interes u svemu biće sve veći i veći.
Plovnost Save je državni problem. Upravo iz tih razloga potpisan je i Međudržavni ugovor između Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije kojim je oformljena tzv. komisija za Savu, koja ima zadatak da, pored ostalog, izradi plan upravljanja rijekom Savom, te da izradi projekat plovnog puta.
Urađena su potrebna snimanja, a u početnoj fazi su druge aktivnosti vezane za ovaj projekat.
Ovim projektima moramo obezbijediti da je plovnost Savom 85 odsto i da otklonimo kritične tačke na njenom toku, prije svega na ušćima Vrbasa, Bosne i slično. Otežavajuća okolnost za realizaciju ovih projekata svakako je deminiranje preostalog dijela plovnog puta i obala Save.
U svakom slučaju, okončanje ovih aktivnosti značiće mnogo ne samo za bolje funkcionisanje Rafinerije Brod nego i drugih privrednih subjekata koji su direktno i indirektno vezani za ovu rijeku i njene mogućnosti.
NN: Da li su predstavnici `NefteGazInKora` s predstavnicima `Janafa` ugovorili transport prvih količina sirove nafte kroz taj naftovod?
UBIPARIP: Predstavnici `NefteGazInKora` imali su zvanične razgovore s `Janafom` i iskazan je obostrani interes za saradnju. Razgovarali su o svim pitanjima skladištenja i transporta sirove nafte. Konkretan ugovor još nisu potpisali, ali su približili i usaglasili sve bitne elemente vezane za ovaj aranžman. Vjerujem da će `Janaf` u aktivnostima ruskog partnera imati najvećeg i najznačajnijeg partnera.
NN: Kada će zvaničnici RS pokrenuti razgovore sa zvaničnicima Hrvatske o utvrđivanju vlasništva `Janafa` koje dijelom pripada Rafineriji Brod po osnovu učešća u finansiranju njegove izgradnje?
UBIPARIP: Pitanje `Janafa` sa stanovišta pozicije RS svakako je otvoreno pitanje pogotovo u vezi s njegovim vlasništvom. Nažalost, prethodne vlade, pa i prethodna rukovodstva Rafinerije Brod ovaj problem uvijek su stavljali po strani. Došlo je vrijeme da se i to pitanje otvori s argumentima o strukturi vlasništva. Upravo Vlada RS, odnosno nadležno ministarstvo prikuplja dokumentaciju i usaglašava aktivnosti vezane za to pitanje.
Imamo informaciju da i `Naftna industrija Srbije`, odnosno Vlada Srbije, pokreće iste aktivnosti, te vjerujemo da će sve tri strane pronaći rješenje koje će uvažavati interese svojih osnivača i ulagača.
NN: Na koji način će biti realizovan i kada se može očekivati početak izgradnje HE Buk Bijela kapaciteta 150 megavata ? Kolika je okvirna vrijednost projekta koji bi, kako je nedavno rečeno, zajedno radile elektroprivrede RS i Srbije? Da li će se uključiti inostrane kompanije?
UBIPARIP: Prilikom nedavne posjete Ministarstvu energetike Srbije, između ostalog, razgovarali smo i o budućnosti projekta Buk Bijela, kao i o drugim projektima vezanim za hidropotencijal rijeke Drine. Naša želja je da ovaj projekat u punom kapacitetu radimo sa Crnom Gorom i Srbijom, te smo još jedanput htjeli da provjerimo spremnost Crne Gore da ostane u ovom projektu.
Ukoliko projekat budemo radili u smanjenom kapacitetu, oko 150 megavata, on se tiče isključivo politike Vlade RS, jer je na njenoj teritoriji. Postoje razmišljanja da zbog dobrih odnosa sa `Elektroprivredom Srbije` i njih uključimo u njegovu realizaciju, kao i nekog drugog ko ponudi dobre uslove i iskaže dobre namjere za njegovu realizaciju.
Pretpostavljamo da bi realizacija tog projekta iznosila oko 200 miliona evra, te da bi ona značajno uticala na kvalitet korištenja rijeke Drine. Projektima koji su rađeni prije 25 do 30 godina predviđena je na slivu Drine izgradnja 46 HE, izlazne snage 5.120 megavata i godišnje proizvodnje 14.700 GWR. Do sada je urađeno devet HE, izlazne snage 2.000 MW i godišnje prozivodnje 6.400 GWh. Prema tome, sliv rijeke Drine omogućava izgradnju još 37 hidroelektrana i godišnju proizvodnju oko 8.300 GWh. Ovaj potencijal elektroprivrede Srbije i Republike Srpske moraju znati da iskoriste, pogotovo kada električna energija u svijetu, pa i u okruženju postaje roba broj jedan.
NN: Da li će Vlada RS promijeniti model finansiranja izgradnje TE Ugljevik 2 kojim je predviđena mogućnost formiranja zajedničkog preduzeća sa britanskim `AES Electricom`?
UBIPARIP: Mi moramo osavremeniti i iskoristiti energetski potencijal u Ugljeviku. Sadašnja termoelektrana, sa stanovišta novih propisa, a pogotovo onih koje moramo prihvatiti, jer smo potpisali Ugovor o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, nema perspektivu ili bolje rečeno, ne bi mogla da radi.
Iz tih razloga s kompanijom `AES Electric` smo i potpisali Sporazum o razvoju energetskog sektora u Ugljeviku, sa namjerom da snimimo situaciju, vidimo probleme i opredijelimo se za buduće aktivnosti. Studija izvodljivosti i ekološka studija upravo će dati odgovore na to.
U sporazumu smo definisali tri moguće varijante. Izgradnja nove termoelektrane od strane nove firme sa učešćem stare telmoelektrane, spajanjem, odnosno fuzijom, stare elektrane i nove firme i izgradnja nove termoelektrane koja ne bi imala posebne pravne veze s postojećom termoelektranom. Nismo zatvorili mogućnost i nekog drugog aranžmana koji bi bio u interesu elektroprivrede ili nekog drugog strateškog partnera, ali koji bi uvažio i interese akcionara u postojećoj termoelektrani. Ovaj projekat je dosta komplikovan zbog prijeratnih aktivnosti koje su bile vezane za izgradnju bloka II sadašnje termoelektrane. Mali akcionari kroz ovakve projekte mogu samo da dobiju na vrijednosti svojih akcija, u suprotnom, brzo bi izgubili sve, jer ovakvi sistemi s ovakvom tehnologijom nemaju budućnost.
NN: Koliki je interes investitora za elektroenergetski potencijal, odnosno hidropotencijal u RS?
UBIPARIP: RS ima značajan i veoma vrijedan hidroenergetski potencijal, ali veoma malo iskorišten. Iskorištenost našeg potencijala svega je od 30 do 35 odsto. Upravo ta činjenica povlači pažnju i interes mnogih, pa i onih najvećih svjetskih kompanija iz ove oblasti. Vlada RS vodi intenzivne razgovore s mnogima od njih u smislu sagledavanja mogućnosti za zajedničke aranžmane na ovom polju. Mi imamo mogućnosti, ali nemamo sredstava da bismo mogli razlikovati neke od njih i upravo iz tih razloga sagledavamo i tražimo najbolje varijante i za elektroprivredu, ali i za RS u cjelini.
Evidentno je da ćemo u narednom periodu u ovom segmentu otovoriti velike investicione aktivnosti.
Otkočili proces privatizacije
NN: Nedavno je usvojen Zakon o finansijskom restrukturiranju preduzeća, koji omogućava konverziju duga u akcije. Koliko će to čišćenje preduzeća od dugova doprinijeti povećanju njihove atraktivnosti u predstojećem procesu privatizacije, što se uglavnom odnosi na fabrike iz metaloprerađivačke, namjenske i drvoprerađivačke industrije?
UBIPARIP: Upravo preduzeća iz ove branše, nažalost, ima ih dosta, i za sebe vežu dosta problema ne samo lokalnim zajednicama nego i Republici u cjelini, postala su neatraktivna sa stanovišta potencijalnih investitora. Ljekarskim žargonom, to su privredni mrtvaci kojima država ne dozvoljava da umru.
Upravo kroz izmjene zakona pokušaćemo ih učiniti atraktivnijim putem finansijskog restrukturiranja, odnosno, konverzijom duga u akcije preduzeća. Na ovakav način preduzeća ćemo `očistiti` velikih obaveza prema budžetu i fondovima, što je omogućeno da to urade i drugi povjerioci, i kao takva ponuditi potencijalnim kupcima. Vjerujemo da ćemo na takav način `otkočiti` proces privatizacije ovih preduzeća u interesu i njihovih radnika, lokalne zajednice, ali i RS.