Ugovor s ruskom kompanijom "Njeftgazincor", koja posluje u sastavu "Zarubežnjefta", o prodaji rafinerija nafte i ulja i banjalučkog "Petrola" realno se može očekivati u drugoj polovini januara, tvrdi Rajko Ubiparip, ministar privrede i energetike u Vladi RS.
`Čekana je odluka Savjeta ministara BiH o kvalitetu goriva i ona je donesena, ali uslovno. To znači da možemo nastaviti razgovore o potpisivanju ugovora s ruskim partnerom`, kaže ministar Ubiparip i dodaje da će predstavnici Ministarstva privrede i energetike RS razgovarati s predstavnicima resornog ministarstva iz FBiH kako bi se usaglasili stavovi u vezi s kvalitetom goriva.
`Dogovor je moguć u ekonomskim segmentima. Za određene uslove koje je postavila Vlada FBiH koji predstavljaju političke stavove razgovori su mogući, ali na drugom nivou. I u slučaju da se ne postigne dogovor s predstavnicima FBiH privatizacija naftne industrije RS neće biti zaustavljena, već samo malo usporena i to do izbora novog Savjeta ministara BiH. U svakom slučaju, proces je u završnoj fazi i ugovor s ruskim partnerima biće potpisan`, kaže Ubiparip.
NN: Šta konkretno znači za privredu RS i BiH privatizacija naftne industrije RS?
UBIPARIP: Privatizacijom će profitirati i RS i BiH. Kao prvo, oslobađamo se monopola drugih kompanija na našem tržištu i smanjujemo deficit za najmanje 350 do 450 miliona KM. Takođe, mijenjamo i karakter prihoda u našim budžetima, jer oni postaju prihodi kao rezultat domaće proizvodnje, a ne prihodi po osnovu uvoza.
Jedan od najvažnijih segmenata je da se direktno zapošljava oko 3.000 radnika i indirektno još najmanje 2.000 radnika kroz usluge održavanja, projektovanja i slično. Suštinski, stvaraju se preduslovi za pokretanje kompletne hemijske i petrohemijske proizvodnje u RS i BiH.
Pokrećemo i proizvodnju hidrokrekovanih baznih ulja u Rafineriji u Modriči, koja su uglavnom namijenjena za evropsko tržište, što je za BiH dodatni devizni priliv od oko 40 do 50 miliona evra. Konačno, dobijamo i jake ruske kompanije i banke za strateške partnere, kao što su `Zarubežnjeft`, odnosno `Njeftgazincor`, `Vnješekonombank - Moskva`, a otvaraju se mogućnosti veće saradnje s `Gazpromom`. Sve su to kompanije koje u ovoj oblasti predstavljaju budućnost biznisa.
Privatizacijom naftne industrije RS svi dobijaju, osim naftnog lobija oličenog u interesima malog broja pojedinaca i onih koji još razmišljaju po principu `neka komšiji crkne krava`.
NN: `Elektroprivreda RS` ove godine je imala dobre rezultate poslovanja. Da li očekujete da se ovaj trend nastavi i u 2007. godini?
UBIPARIP: Naravno. Činjenica da je električna energija proizvod koji se trenutno, ali i u budućnosti, može najbolje favorizovati u Republici Srpskoj obavezuje Vladu da ovom potencijalu u narednoj godini priđe s još više pažnje i odgovornosti. Nedostatak električne energije, koji se očekuje u bliskoj budućnosti u širem okruženju, mnogo veća cijena koja otvara mogućnost dobre zarade, kao i značajan privredni, pa i politički uticaj preko ovog resursa stavljaju pred Vladu obavezu i zadatak koji moramo znati iskoristiti. Prvenstveno moramo stabilizovati trenutne potencijale u smislu njihove sigurnosti i ekonomičnosti, ali i otvoriti nove.
NN: U kojoj su fazi projekti termoelektrana Stanari, Gacko i Ugljevika?
UBIPARIP: Ti projekti su već u određenim fazama realizacije. Što se tiče Stanara u početnoj smo fazi, s obzirom na veličinu projekta izgradnje jedne od najmodernijih termoelektrana u ovom dijelu Evrope. Ta termoelektrana će značiti novi ekonomski preporod za šire područje Doboja.
U Gacku se već rade studije za izgradnju bloka II snage 600 MW. I to otvara nove mogućnosti za cijelu RS, ali posebno za područje Hercegovine, koje je bilo gotovo pred ekonomskim kolapsom.
Projekat u Ugljeviku se radi u dva pravca. Prvom da se poveća kapacitet postojeće termoelektrane sa 220 MW na instalisanih približno 280 MW, kao i da se smanji broj zastoja rada termoelektrane sa deset do petnaest puta godišnje na tri do četiri puta. Samo po tom osnovu prihodi RiTE Ugljevik bili bi povećani od 25 do 30 miliona KM. Drugi pravac na kojem radimo je izgradnja potpuno nove termoelektrane snage od oko 400 MW.
Oba projekta su pokrenuta i u fazi smo izrade potrebne dokumentacije i izbora najpovoljnijeg partnera. Veoma ozbiljne namjere za partnerske odnose sa RS iskazale su elektroprivrede Slovenije, Češke, Njemačke, američke kompanije, ali i druge elektroprivrede u regionu.
NN: Koje će projekte samostalno finansirati ERS?
UBIPARIP: Generalno opredjeljenje je da sami radimo one projekte koji su sa stanovišta ukupne ekonomičnosti najpovoljniji. To su, ipak, projekti u vezi s obnovljenom hidrocentralom. Tu ćemo definitivno dati prednost svojoj elektroprivredi, ali opet ne u frontalnom pohodu kod svih potencijala.
Radićemo to selektivno, po prioritetima i na cijelom području RS kako bi od toga imali svi podjednako koristi. Veoma brzo otvaramo priču izgradnje hidrocentrale Dubrovnik II, hidrocentrale Bileća, hidrocentrale srodnih kapaciteta na području `Elektrodistribucije` Pale, Doboja... Dograđujemo i rješavamo pitanja zakonske regulative izgradnje malih hidrocentrala širom RS za koja su već potpisani ugovori ukupno instalisanih kapaciteta od oko 230 MW.