BANJALUKA - Veliki pad kamatnih stopa koje bilježi EURIBOR ne prati i smanjenje rata kredita u BiH koji su vezani za tu referentnu kamatu, upozoravaju iz udruženja potrošača u BiH.
Dragovan Petrović, iz Udruženja potrošača RS, kaže da su se oni intezivno bavili tom problematikom i imali priliku da analiziraju dosta ugovora i utvrdili da se banke često "bahato ponašaju" .
On je istakao da je problem što nemama zakonski uređene propise u toj sferi koji bi regulisali tu oblast, čime se bankama ostavlja prostor da same diriguju i uglavnom prave jednostrane ugovore, što za posljedicu ima da uprkos padu EURIBOR-a građani nemaju neke koristi od toga.
"Korisnik kredita nema nikakvih prava jer često postoje članovi u ugovorima koji u svakoj poziciji ostavljaju bankama manevarski prostor", objašnjava Petrović, dodajući da većini banaka koje su došle iz inostranstva ne bi padalo na pamet da se tako ponašaju u svojim zemljama, ali ovdje imaju neogranične mogućnosti.
Petrović kaže da korisnici kredita nemaju nikakvu zaštitu od države, a kad i utvrde da imaju osnova da tuže banku, često ne mogu da se nose sa pravnim službama banaka koje imaju dosta više materijalnih sredstava, tako da uglavnom i ne ulaze u sporove.
On smatra da teška ekonomska situacija ide na ruku bankama jer ljudi kad uzimaju kredite i ne čitaju ugovor u želji da što prije dođu do sredstava, tako da se sa problemima susreću tek kasnije.
Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS, kaže da banke moraju da poštuju potpisane ugovore i da ne vjeruje da ih krše.
Ona je kazala da iz dosadašnjeg iskustva zna da građani koji su uzeli kredite često iz nepoznavanja prava i selektivnog čitanja ugovora misle da su oštećeni, a da u stvarnosti nije baš tako.
Ipak, ona kaže da svi nezadovoljni treba prvo da se obrate bankama i da od njih zatraže pojašnjenja za eventualne nejasnoće.
"Ukoliko ih ne dobiju ili su nezadovoljni tim dobijenim odgovorima, dalje mogu da traže savjet od udruženja potrošača ili da tuže banku nadležnim sudovima", kaže ona.
Što se tiče Agencije za bankarstvo RS, Slavica Injac je objasnila da oni nisu prava adresa za tu vrstu žalbi građana, jer ne mogu rješavati upravne sporove.
Borka Surtov, glavni tržišni inspektor RS, kaže da prema Zakonu o zaštiti potrošača stambeni krediti nisu u njihovoj nadležnosti, tako da građani koji imaju bilo kakve primjedbe za tu vrstu kredita treba da pravdu traže putem sudova.
Aleksandar Ljuboja, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista SWOT, kaže da su promjene vezane za EURIBOR vezane za određene vremenske periode i da nije do sad čuo da banke samovoljno mijenjaju vrijednost kamata.
"Jednostavno to podliježe unutrašnjoj kontroli i eksternoj kontroli", kazao je Ljuboja, dodajući da se promjene ugovora, odnosno korekcije kamata, vrše u naznačeno vrijeme.
On je objasnio da je čitav sistem promjena kamata koje se vezuju za EURIBOR automatizovan i da je veoma teško napraviti namjernu zloupotrebu ugovora.
Ljuboja kaže da do nenamjernih grešaka može doći zbog eventualnih tehničkih propusta.
Takođe upozorava da svaki ugovor mora biti detaljno iščitan i da često u njima postoji i dodatnih klauzula koje se razlikuju od banke do banke i tumače na različite načine.
Šta je EURIBOR
Veliki broj korisnika kredita sa promjenjivom kamatnom stopom, koji su uglavnom vezani za EURIBOR, zapravo i ne zna šta je to i gdje može provjeriti njegovu vrijednost.
EURIBOR je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje kao aritmetički prosjek kamatnih stopa po kojima se u okviru panela prvorazrednih banaka u evrozoni međusobno nude depoziti na fiksne periode.
Računa se na bazi 360 dana od strane Bankarske federacije Evropske zajednice (European Union Banking Federation), a objavljuje svakog dana u 11 sati prije podne.
Njegova trenutna, ali i istorijska vrijednost se može provjeriti na sajtu www.euribor.org.