BANJALUKA - Zbog nepostojanja linije razgraničenja među entitetima, RS nedostaje oko 250 kilometara kvadratnih teritorije i u stručnom usaglašavanju između FBiH i RS po ovom pitanju nema nikakvih problema, jer i jednima i drugima to odgovara.
Dejtonska granica crtana je na osnovu američkih karata i karata Ministarstva odbrane SAD, koje su bile u razmjeri 1:50.000, što na terenu znači da su odstupanja moguća plus-minus 50 metara.
U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove kažu da je razlog za markiranje granice prvenstveno to što građani pograničnih mjesta imaju velikih problema i da politika nema ništa s tim, jer bi i jednima i drugima, barem kada je u pitanju struka, dobro došlo postojanje granice.
"Želimo dijalog i mi ćemo granicu obilježiti, a onda, ukoliko bude volje u FBiH i OHR-u, možemo razgovarati, odnosno mi smo spremni da dogovaramo i neka granica koju mi odradimo bude osnova za dalje dogovore. Međutim, očigledno to neko namjerno koči jer su međunarodne snage odmah poslije rata počele sa markiranjem i bez ikakvog obrazloženja stale", kazao je Tihomir Gligorić, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Stručnjaci ističu da je problem nepostojanja granice veliki i da stvara veliki prostor kriminalnim grupama i policiju ometa da radi svoj posao, jer ima slučajeva da ljudi fizički borave u RS, a imaju vozačku FBiH, auto registruju u FBiH i slično.
U OHR-u kažu da je Dejtonskim sporazumom utvrđena procedura za prilagođavanje međuentitetske linije putem međusobnog dogovora i nijedna strana ne može poduzeti nikakve jednostrane korake u vezi sa ovim pitanjem.
"Mi ne želimo jednostrano, ali FBiH ne želi uopšte da priča o tome, a to je neophodno kako bi bili riješeni obični životni problemi, kao što su građevinske dozvole i slično", kazao je Gligorić.
Direktor RUGIP-a ponovio je da je ovo prva faza i da će oni sa Ministarstvom pravde RS predati Vladi RS precizan opis međugranične linije, a nakon toga će Vlada RS zauzeti stav o tom pitanju.
Izvor iz Geodetske uprave FBiH rekao nam je da, što se tiče struke, to uopšte nije problem i posao markiranja može biti završen, ali da ne postoji volja nekih krugova iz Sarajeva da to bude uređeno.
"Problem je i što smo mi krovna organizacija i što kantoni imaju svoje geodetske uprave i neki od tih kantona na sav način to pitanje opstruišu", kazao nam je ovaj izvor, ne želeći da mu otkrivamo ime, jer, kako kaže, radi se o dosta "vrućoj temi" u FBiH.
Čordaš: Nije loše izvršiti markiranje
Davor Čordaš, potpredsjednik RS, rekao je da nije loše izvršiti markiranje međuentitetske granice između RS i FBiH, ali da nije optimista prema tome koliko će ono imati praktičnog smisla.
"Ko želi da tačno obilježava međuentitetske granice neka to i uradi. Ja to ne doživljavam kao da je FBiH protiv markiranja, a RS za, jer život treba da učini svoje i da ljudi na terenu treba da pokažu gdje su", kazao je Čordaš.
Prema njegovim riječima, u smislu prostora odnos 51:49 odsto je značajniji iz ugla simbolike nego stvarno, iako, kada se bori za državu, svaki kvadratni metar zna izazvati rat na tom prostoru.