Tomislav Tomljanović, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS i potpredsjednik Hrvatske seljačke stranke i Nove hrvatske inicijative, najavio je zajednički nastup hrvatskih stranaka HSS-NHI, HDZ BiH i HDZ 1990 na lokalnim izborima u RS jer smatraju da će "udruživanjem uspjeti u pojedinim opštinama dobiti jednog, a u nekim opštinama i više odbornika u lokalnim parlamentima".
"Razjedinjenost hrvatskih stranaka dovela je do loših izbornih rezultata na prošlim lokalnim, ali i opštim izborima", kazao je Tomljanović.
NN: Najavili ste zajednički nastup hrvatskih stranaka na lokalnim izborima. Koji je cilj udruživanja tri hrvatske stranke za izbore u RS?
TOMLJANOVIĆ: Ovako razjedinjeni kako smo do sada djelovali nismo uspijevali na izborima u nekim mjestima da dobijemo nijednog predstavnika i zato smatramo da ćemo udruživanjem postići mnogo veće efekte.
Lokalne zajednice su u lošoj poziciji i na prošlim lokalnim izborima imali smo veoma mali broj izabranih vijećnika u općinska vijeća. Posljedica toga je što nemamo svog predstavnika u lokalnoj zajednici i nema ko tražiti ispunjenje Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, koji se i ne sprovodi. Zato smo odlučili da napravimo jedinstvenu listu sa hrvatskim strankama koje djeluju u RS, HSS-NHI, HDZ BiH i HDZ 1990, i postigli smo načelnu saglasnost za zajednički nastup na lokalnim izborima. Naše iskustvo govori da je to pravilan izbor jer smo to potvrdili na prethodnim opštim izborima, na kojima, da nismo tako nastupili, ne bismo imali danas potpredsjednika RS. Propust je napravljen u Narodnoj skupštini RS, jer da smo imali jedinstven nastup vjerujem da bismo imali svoje predstavnike i na republičkom nivou. Mi ćemo veoma brzo staviti potpis na protokol o zajedničkom nastupu tri hrvatske stranke i početi se pripremiti za lokalne izbore. Ispravićemo na taj način greške iz prethodnog perioda. Imamo šanse u Bosanskom Brodu, Derventi, ali nije isključeno da ostvarimo solidne rezultate i u Doboju. Banjaluka nam je takođe interesantna iako su tu šanse veoma male.
NN: Da li se lista može proširiti i s ostalim hrvatskim strankama?
TOMLJANOVIĆ: Lista se može proširiti, ali to su tri hrvatske stranke, HSS-NHI, HDZ BiH i HDZ 1990, koje djeluju u RS. U Banjaluci djeluje još Hrvatska narodna zajednica, koja će biti uključena u koaliciju u Banjaluci.
NN: Da li su bliski programski ciljevi ove tri stranke omogućili zajednički nastup na lokalnim izborima?
TOMLJANOVIĆ: Da li su programski ciljevi bliski manje je važno. Ovdje se radi o lokalnim izborima i tu nema velike politike, tu su prioritet pitanja povratnika. Radi se o povratničkim problemima, rješavanju pitanja infrastrukture, jer lokalne zajednice dižu ruke od problema. U Derventi je pola opštine u problemima - neriješena infrastruktura, nezaposlenost, a nijedno povratničko naselje u ovom gradu Vlada RS nije stavila u prioritete. Ima ljudi koji i po sedam godina žive bez struje! Očigledno da se radi neplanski i da niko nije položio ispit, ni lokalne zajednice ni međunarodna zajednica niti državna vlast. Porazna činjenica je kakve su procedure propisane za apliciranje za programe lokalnih zajednica, kao da se radi investicija za zgradu Vlade ili neka još veća! Primjera zapošljavanja ima samo u slučajevima ako je građanin svojom invencijom našao posao i ništa više. Prošle su i situacije sa donacijama međunarodne zajednice, donacija s jednom kravom i dvije koze, što je zaista ponižavajuće za ljudski um, jer čovjek od toga ne može živjeti. To može služiti kao hobi, ali ne i za preživljavanje.
NN: Tvrdite da se u lokalnim zajednicama ne sprovodi Zakon o lokalnoj upravi?
TOMLJANOVIĆ: Zakon se ne sprovodi i to je očito na svakom koraku jer je veoma mali broj lokalnih zajednica obavio minimum posla koji nalaže zakon. Zbog nesprovođenja zakona nema nikakvog napretka u lokalnim zajednicama, koje nisu napravile ni programe zapošljavanja građana iz druga dva konstitutivna naroda. Značajan broj radnika bi se mogao zaposliti na radna mjesta onih koji su oni napustili ova područja u ratu. Ima mnogo problema u lokalnim zajednicama, a to je što ova država ne brine o svojim građanima i ne vodi nikakvu aktivnost da onima koji ne žive u RS omogući glasanje u BiH. Zakonom su propisane takve komplikovane procedure da pojedinac to ne može samostalno izvesti. Mi ćemo građanima dati informacije na koji način da ostvare svoje biračko pravo da ih tako animiramo da glasaju. Imamo problema jer veliki broj građana ne živi ovdje iako su obnovili kuće i izvadili osobe isprave. Oni će svoje pravo ostvariti glasanjem putem poćte, a jedan broj na biračkim mjestima koje zakon propiše.
NN: Generalno, nezadovoljni ste položajem Hrvata u RS?
TOMLJANOVIĆ: Na lokalnom nivou smo nezadovoljni, ali je na republičkom nivou situacija bolja i recimo da je ustavna pozicija Hrvata solidna. Tako u Narodnoj skupštini RS imamo četiri poslanika, u Vladi RS tri ministra Hrvata, osam Hrvata u Vijeću naroda RS i potpredsjednika RS. Na republičkom nivou situacija je zadovoljavajuća, ali sve što se ide niže prema lokalnom nivou stanje je lošije. U lokalnim zajednicama ne sprovodi se Zakon o lokalnoj upravi i tu je stanje poražavajuće. Niko se ne trudi sprovesti zakon i naći način da riješi probleme. Nema rješenja jer nema plana kako riješiti probleme. U lokalnim zajednicama nema efekata koji bi ljude animirali da se vrate, nema zaposlenja, nisu riješena pitanja infrastrukture... U ovakvim uslovima nema ni povratka. Povratka bi bilo da ima uslova za živor, ali to vlasti u lokalnim zajednicama ne misle rješavati. Ljudi bi se vraćali i ulagali kapital kada bi vlasti omogućile uslove za povratak.
Direktan izbor je bolja varijanta
NN: Vlada RS povukla je Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona RS i Zakona o lokalnoj samoupravi iz skupštinske procedure koji se tiču izbora načelnika. Kako to komentarišete?
TOMLJANOVIĆ: To je jedini logičan potez jer nema vremena za promjenu zakona pošto je do izbora ostalo nekoliko mjeseci. Demokratski je birati načelnika direktno. Do opoziva načelnika je dolazilo u skupštinama opština gdje načelnik nije imao skupštinsku većinu. Opštinsko vijeće vidim kao upravni odbor, a načelnika kao direktora koji radi u interesu zajednice. Njihov interes bi trebalo da bude zajednički. Ali, načelnicima je stalo da imaju svoju skupštinsku većinu i da rade šta hoće. Direktan izbor je bolja varijanta i demokratskija je.