BANJALUKA - Posjeta izraelskog vicepremijera Avgidora Libermana Republici Srpskoj je potvrđivanje dobrih odnosa dva naroda i tim primjerom bi trebalo da se vodi i Bosna i Hercegovina.
Ovo je ocjena političkih analitičara, profesora i političara u RS nakon što se Liberman, ministar inostranih poslova Izraela, u srijedu sastao sa rukovodstvom BiH, gdje je konstatovano da odnosi BiH i Izraela "gotovo ne postoje".
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da ovo nije jedini slučaj gdje su odnosi neke države bolji sa jednim dijelom nego sa cijelom zemljom, te da je komplikovana politička situacija dovela do takvog stanja.
"Javno je izneseno da su ti odnosi loši. Izetbegoviću je zasmetalo to što se BiH pominje u kontekstu terorizma i činjenica je da su odnosi Izraela bolji sa Republikom Srpskom nego sa BiH", kazala je Topićeva.
Liberman je u srijedu, nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, posjetio Banjaluku i zajedno sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom položio vijence na spomenik "Topola užasa" u Banjaluci i prošetao najvećim gradom RS. On je nakon sastanka sa ostalim zvaničnicima RS izjavio da Izrael poštuje stavove RS u svim domenima koji se tiču Bliskog istoka, te da u tom smislu Izrael želi da pojača saradnju sa RS.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Nikola Baštinac je kazao da pored toga što institucije Republike Srpske imaju dobru saradnju sa Izraelom trebalo bi da i BiH ostvari taj nivo saradnje sa ovom zemljom.
"Mi u Izraelu vidimo velikog prijatelja, kao i u jevrejskom narodu takođe, i jako nam je žao što i drugi u BiH ne gledaju tako", konstatovao je Baštinac.
I opozicioni blok u RS saradnju sa Izraelom ocjenjuje kao dobar primjer međunarodnih odnosa. Potpredsjednik SDS-a Borislav Bojić kaže da je izraelski uticaj, koji je prisutan na globalnoj političkoj sceni, od velikog značaja za RS u budućnosti, posebno kada je u pitanju kapital.
"Ja svakako pozdravljam tu vrstu saradnje i to je dobar primjer za RS. Mislim da i odnosi BiH i Izraela bi trebalo da idu u tom pravcu", naglasio je Bojić, precizirajući da bi RS svakako mogla da na BiH prenese značajna iskustva vezana za saradnju sa ovom zemljom.
Podsjećamo da je Milorad Dodik prije tri mjeseca, tada kao premijer RS, posjetio Izrael i u razgovoru sa premijerom te zemlje Šimonom Peresom konstatovao da ima dosta zajedničkih stavova o važnim političkim pitanjima, a analitičari ocjenjuju da je posjeta vicepremijera Izraela samo dokaz nastavka dobre saradnje dva naroda.
Profesor Filip Turčinović sa Katedre međunarodnog javnog prava banjalučkog Pravnog fakulteta smatra da je ova posjeta dokaz da je odnose potrebno podići na viši nivo, te da je ovo prilika da odnosi dvije zemlje poprime neku opipljivu formu.
"Recimo Turska i Izrael imaju odličnu saradnju, a Turska je pretežno islamska zemlja, tako da to ne bi trebalo da predstavlja problem ni drugim dijelovima BiH", objašnjava Turčinović, naglašavajući da partikularno prilaženje saradnji sa nekom zemljom objašnjava da postoji ozbiljan politički problem i da bi trebalo da što prije bude prevaziđen.
Politika, a posebno spoljna, ocjenjuje Turčinović, trebalo bi da se vodi u duhu opšteg interesa, te da se ne smije zanemariti ni geopolitički položaj i uloga koju Izrael igra na toj sceni.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose, smatra da od saradnje ne treba zazirati, jer mnogi ne žele da se jačanje veza RS predstavi kao jačanje Bosne i Hercegovine, zbog, kako objašnjava, "stalnog polaska od pretpostavke nekakvog otcjepljenja i sličnih stvari", te da to ne treba da bude razlog nesaradnje.
"Izrael sa svojim okruženjem takođe nema dobre diplomatske odnose, pa se iz ugla bošnjačke politike gleda i na taj momenat", ocijenio je Šolaja.
Predsjedništvo BiH bi se, prema njegovim riječima, trebalo zajednički odrediti prema pitanju odnosa sa tom zemljom, te da bi, prema tom određenju, trebalo da djeluje ukupna koncepcija spoljne politike Bosne i Hercegovine.
"BiH je sada nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a i mogla bi da odigra važnu ulogu u rješavanju palestinsko-izraelskog pitanja, jer se svako malo to pitanje poteže u Savjetu, tako da to treba i s tog stanovišta posmatrati", smatra Šolaja, napominjući da to mogu da budu i ekonomski i drugi razlozi.