BANJALUKA - Mišljenje Venecijanske komisije o štetnosti zakona o specijalnom registru nevladinih i neprofitnih organizacija koji Vlada Republike Srpske planira da pošalje na glasanje u Narodnu skupštinu pokazuje da su novinari i nevladini aktivisti u pravu kada upozoravaju na opasnost za slobodu javnog govora i izražavanja, smatraju aktivisti i novinari.
Podsjećanja radi, vlast u RS priprema nekoliko zakona, među kojima je i vraćanje kriminalizacije klevete i uvrede u Krivični zakonik RS, a ova rješenja naišla su na veliki otpor ne samo novinara i aktivista, nego i predstavnika EU, SAD i drugih zemalja. U svom mišljenju Venecijanska komisija smatra da bi zakon o registru ugrozio ne samo rad nevladinih organizacija, nego i brojnih medija jer su odredbe ovog zakona često nedorečene. Oni takođe upozoravaju da vlasti nisu navele adekvatno obrazloženje za potrebu donošenja ovakvog rigoroznog zakona, kao i da nisu navele na koji način planiraju da spriječe zloupotrebe, odnosno ograničavanje rada aktivista i novinara.
"Svi ovi zakoni će imati strašne posljedice na civilno društvo, slobodu izražavanja, novinarstvo i otvorenu i robusnu javnu debatu", stoji u tekstu ovog mišljenja.
Takođe, oni upozoravaju da se BiH obavezala da će slijediti norme i preporuke EU, čija članica želi da bude.
"U Mišljenju Evropske komisije iz 2019. godine ključni prioriteti 11 i 12 ističu da bi BiH trebalo da obezbijedi otvoreno okruženje za građansko društvo i da garantuje slobodu izražavanja i medija, kao i zaštitu novinara", naglašeno je u ovom dokumentu.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, istakao je da je ovo mišljenje na tragu onoga što su novinari i aktivisti prilikom nedavne posjete Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope i institucijama EU upozoravali da bi mogle biti posljedice. On je upozorio da će pod udar ovog zakona doći ne samo nevladine organizacije, nego i mediji koji se finansiraju iz projekata i koji se registruju kao udruženja građana.
"Taj način registracije je mnogim malim medijima najjednostavniji način organizovanja i registrovanja pravnih lica. Oni bi bili suočeni s brojnim dodatnim obavezama koje bi im bile nametnute. S obzirom na to da ti mediji imaju male resurse, vjerovatno bi mogao doći u pitanje njihov rad. A u isto vrijeme, tim medijima kao Demoklov mač nad glavom visi kriminalizacija klevete i uvrede. Sada bi još na to mogli biti žigosani i kao tajni agenti", upozorio je on.
Vukelić je takođe ukazao da ne stoje obrazloženja vlasti da se zakon pravi po uzoru na američki zakon o registraciji stranih agenata, jer se, kako je rekao, a kako i stoji u mišljenju Venecijanske komisije, američki zakon odnosi na predstavnike stranih vlada u SAD, dok bi se zakon u RS odnosio na nevladine organizacije i medije.
Ivana Korajlić, direktorica Kancelarije "Transparency internationala" u BiH, koja je bila jedna od učesnica puta nevladinih aktivista u evropske institucije, ukazuje i na brojne nedorečenosti u zakonu, u smislu definicija agenata stranog uticaja pa do ograničenja vrsta aktivnosti koje neprofitne organizacije mogu sprovoditi.
"Ono što je ključno jeste da su oni ponovo naglasili da se radi o diskriminatornim odredbama koje tretiraju samo jednu vrstu organizacija za koje opet nije propisano šta podrazumijeva podrška iz stranih izvora. To su neki od razloga zbog kojih je Venecijanska komisija pozvala vlasti RS da jednostavno odustanu od jedne ovakve inicijative i da se napravi proces širokih konsultacija", rekla je Korajlićeva.
Ona je istakla da su se vlasti ranije oglušivale o upozorenja koja su stizala iz Savjeta Evrope i drugih institucija, iako je BiH potpisnica svih tih konvencija i obaveza koje sada namjerava da prekrši.
"Ovo je jedno od najdirektnijih i najoštrijih mišljenja koje smo imali priliku vidjeti do sada. Mislim da bi vlasti trebale ovo da shvate ozbiljno", smatra ona.