BANJALUKA - Posebna sjednica Narodne skupštine RS povodom zakona o sistemu državne pomoći BiH mogla bi da bude sazvana na zahtjev SNSD-a i SDS-a, koji imaju koalicioni sporazum o djelovanju u zajedničkim institucijama BiH, ali jedno pismo SDS-a za to nije dovoljno.
Rekao je to u petak Srni Igor Radojičić, predsjednik parlamenta RS, te naveo da još nije zvanično primio pismo Mladena Bosića, predsjednika SDS-a, u kojem traži vanredno zasjedanje parlamenta povodom zakona o sistemu državne pomoći BiH, napominjući da je za njega saznao iz medija.
"SNSD i SDS imaju koalicioni sporazum o djelovanju u zajedničkim institucijama BiH i ako taj sporazum više ne važi, neko bi to trebalo da kaže", rekao je Radojičić.
I Ranko Karapetrović, generalni sekretar Narodne skupštine RS, potvrdio je da do petka popodne nije sitgao zahtjev za sazivanje sjednice.
"Kada stigne, mi ćemo to razmotriti. Za sada imamo samo zahtjev Vlade RS za vanrednu sjednicu povodom pitanja o borcima i kolegij je već zakazan za ponedjeljak", rekao je on.
Naime, Bosić je u četvrtak Radojičiću uputio pismo za sazivanje posebne sjednice, jer se, kako je objasnio, u pomenutom zakonu radi o prenosu nadležnosti sa RS na BiH.
Ovo je u dogovoru s Klubom SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini, vjerovatno ga (Radojičića) nisu obavijestili, rekao Bosić
Kako nam je rekao, SDS nije protiv zakona kojim bi se regulisao sistem državne pomoći, jer je to uslov za evropske integracije, ali da je principijelno važno, te u skladu sa dogovorom SDS-a i SNSD-a o djelovanju u zajedničkim institucijama, da NS RS razmotri sve zakone u kojima se dio nadležnosti prenosi na BiH.
"Ovdje se radi o novoj instituciji koja bi trebalo da odlučuje na koji način se troši novac iz budžeta, kako RS tako i opština pa i BiH. Oduzima se dio nadležnosti entitetima i prenosi na BiH, odnosno da taj savjet ili komisija može odrediti na koji način će se trošiti sredstva iz entitetskog budžeta. Zbog toga je važno da se o tome izjasni NS RS", rekao je Bosić.
Komentarišuću u petak Radojičićeve navode o tome da je pismo nedovoljno, te da to nije u skladu sa sporazumom između SNSD-a i SDS-a, Bosić je rekao da Radojičić vjerovatno nije dobro obaviješten.
"Vjerovatno je dobio informaciju svog kluba poslanika. Dogovoreno je i da nijhov klub uputi inicijativu. Ovo je u dogovoru sa Klubom SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini, vjerovatno ga nisu obavijestili", rekao je Bosić.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, rekla je da je i Milorad Živković, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, ranije uputio sličan zahtjev NS RS, jer, kako je istakla, poslanici iz RS u zajedničkim institucijama BiH neće glasati za zakon o sistemu državne pomoći bez pozitivnog stava Skupštine RS. Ona je rekla da je RS uspjela da ugradi u taj zakon sve mehanizme zaštite RS te da je još ostalo da se razmotri institucionalni okvir i način finansiranja.
"Po našem mišljenju, sporno je da se traži formiranje nove institucije, a mi hoćemo da to bude na isti način kao i Fiskalni savjet. On sasvim dobro funkcioniše iako ga plaća svako iz svog budžeta. Tako da ne vidimo da ima potrebe za novom institucijom", rekla je Majkićeva.
SNSD i SDS imaju koalicioni sporazum o djelovanju u zajedničkim institucijama BiH i ako taj sporazum više ne važi, neko bi to trebalo da kaže, rekao Radojičić
Dodala je i da će u amandmanskoj fazi RS tražiti da se tijelo koje će koordinisati državnu pomoć finansira iz entitetskih budžeta.
"Uzdržali smo se o izjašnjavanju o zakonu dok ne dobijemo stav NS RS. Svakako da ćemo nakon toga uložiti amandmane", rekla je Majkićeva.
Spomenka Stevanović, predsjednik Kluba DNS-a u NS RS, rekla je da se slaže da bi NS RS trebalo da da mišljenje u slučajevima kada je riječ o prenošenju nadležnosti s entiteta na nivo BiH ili kada ima naznaka da bi se to moglo desiti, a sličnog stava su i Saša Čudić, poslanik SP-a, i Zoran Đerić, šef Kluba PDP-a. U petak smo pokušali kontaktirati s Ramizom Salkićem, poslanikom SDA i potpredsjednikom NS RS, ali nam se nije javljao na telefon.