BANJALUKA - Rasterećenje privrede kroz smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje javne potrošnje, mjere podrške i podsticaji privredi, povećanje plata realnom sektoru, smanjenje oporezivanja rada su samo neke od mjera koje su poslodavci i sindikalci predložili Vladi RS u Programu ekonomskih reformi RS za period od 2018. do 2020. godine.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da se zahtjevi prvenstveno odnose na smanjenje parafiskalnih nameta, vraćanje poreza i doprinosa na nivo od 51 odsto, povećanje neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate i sistemsko rješavanje porodiljskog bolovanja.
"To su zahtjevi koje mi već godinama ponavljamo i očekujemo da one mjere koje budu prihvaćene budu i realizovane. Najbolje bi bilo kada bi sve mjere bile prihvaćene, jer bi njihovom realizacijom naša privreda bilježila daleko bolje rezultate, bila bi konkurentnija i imali bismo bolje uslove poslovanja za našu privredu", rekao je Blagojević.
Dodao je da je teško sada procijeniti koliko je Vlada RS do sada realizovala njihove mjere, koje upućuju godinama.
U Privrednoj komori RS rekli su još da je namjera ovog dokumenta da ukaže na potrebu kreiranja uslova za određene sistemske reforme u oblasti pružanja podrške privrednim aktivnostima, rasterećenja privrede od brojnih nameta, smanjenja javne potrošnje, povećanja konkurentnosti, dalje reforme radnog i socijalnog zakonodavstva, smanjenja stepena nelikvidnosti, povećanja zaposlenosti i smanjenja uticaja neformalnog sektora privredne djelatnosti.
Dodali su da većina ranijih zahtjeva poslovne zajednice nije realizovana, te ovaj dokument, između ostalog, sadrži ponovljene nerealizovane prijedloge iz prethodnog perioda, kao i nove prijedloge.
U utorak je svoje mjere Vladi RS dostavio i Savez sindikata RS, rekla je Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, koja kaže da predlažu one stvari koje su bitne i važne za standard radnika RS.
"Iz godine u godinu ponavljamo ono što je važno za radnike, najveći dio naših mjera praktično se ne sprovede, ne budu implementirane i ne daju rezultate, te zato imamo ovakvo stanje koje se tiče prava radnika koja su ugrožena i onog što imamo u RS. To je trend napuštanja aktivne obrazovane, stručne i najproduktivnije radne snage", rekla je Mišićeva.
Istakla je da je ključni prijedlog ove godine kampanja koju predlažu za povećanje plata prije svega u realnom sektoru, kojeg nisu imali ranije.
"Smatramo da je to jedna od mjera koja bi mogla da zaustavi odlazak radne snage, jer ako nam ode radna snaga, da li će onda sve ostalo imati smisla", kaže Mišićeva.
Dodala je da bi Vlada RS morala da prihvati povećanje plata i rasterećenje rada, jer bez toga teško možemo ozbiljno računati na privredni rast u RS.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da sarađuju s Privrednom komorom RS i da su i oni na sjednici Skupštine donijeli svoje zahtjeve koji bi već danas trebalo da budu upućeni Vladi RS.
"Nadam se da će u idućoj godini biti riješen zakon o dječjoj zaštiti, refundaciji bolovanja preko 30 dana, te da se riješe stvari koje nelogično padaju na teret preduzeća", rekao je Škrebić.
Naglasio je da nema ozbiljnih reformi dok ne dođe do smanjenja javne potrošnje i smanjenja oporezivanja rada, koje su dvije ključne stvari na kojima se mora insistirati.
Dodao je da dobar dio prošlih ekonomskih politika i privrednih reformi nije urađen i da se oni uglavnom ponavljaju, jer je BiH složena država, gdje su entiteti ograničeni zbivanjima šta će se desiti na nivou BiH.