BANJALUKA - Iako je prošle godine bilo govora o uvezivanju i boljoj saradnji u regionu, od toga, barem u ovoj godini, neće biti ništa, i to iz razloga što se izbori održavaju u pet država regiona, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i Srbiji.
"Odnosi među tim zemljama će se teško promijeniti, a što se tiče regionalnih inicijativa za saradnju, to će ići jako teško i sa izborima i bez izbora. Većina tih zemalja ima unutrašnjih problema, naročito garniture koje su na vlasti, a koje žele tu i da ostanu", rekao je za "Nezavisne" Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.
Kada je riječ o izborima, u Bosni i Hercegovini lokalni izbori biće održani u oktobru, i već nakon praznika mogu se očekivati predizborne pripreme i period u kojem niko ništa ne radi, osim što se bavi izborima i pripremom partije.
U Hrvatskoj mjesecima je trajala kampanja za predsjedničke izbore, a u nedjelju u drugom krugu građani te zemlje su birali između dva kandidata, Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović. Takođe, već na jesen u ovoj zemlji biće održani i redovni parlamentarni izbori.
U ovoj godini biće održani i redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori, gdje će biti posebno zanimljivo s obzirom na dešavanja u toj zemlji i činjenicu da je društvo duboko podijeljeno nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim, kako tvrde u opoziciji, vlast želi da "otme imovinu Srpske pravoslavne crkve". Već danima u Crnoj Gori desetine hiljada ljudi su na ulicama, gdje se okupljaju oko hramova i protestuju protiv spornog zakona.
Ništa nezanimljivije neće biti ni u Sjevernoj Makedoniji, gdje su za polovinu aprila najavljeni privremeni parlamentarni izbori, za čije sprovođenje će biti zadužena tehnička vlada. Prijevremeni izbori održavaju se nakon što na Samitu EU nije određen datum za početak pristupnih pregovora, a što je Sjevernoj Makedoniji obećano, i zbog čega je na kraju krajeva postigla dogovor sa Grčkom i pristala na naziv Sjeverna Makedonija.
U Srbiji izbori će biti održani na proljeće, s obzirom na to da se 24. aprila navršavaju pune četiri godine od održavanja parlamentarnih izbora, a već sada je veliko pitanje ko će na njima učestvovati s obzirom na to da većina opozicionih partija najavljuje bojkot.
"Predizborno vrijeme u svakoj zemlji je po pravilu politički nemiran period. Ako još uzmemo u obzir da kampanja u našem dijelu Evrope ne traje onoliko koliko zakon dozvoljava, nego nekoliko mjeseci duže, to garantuje da će ova godina manje-više u regionu proteći s negativnim političkim nabojem", rekao je za "Nezavisne" banjalučki novinar Slobodan Popadić. On kaže, kada se budu vidjeli rezultati izbora, da će se onda moći govoriti o budućoj politici svake od zemalja, ali da govoreći uopšteno ne treba očekivati značajniju promjenu odnosa među zemljama Balkana i to iz dva razloga. Prvi je, kako kaže, taj što najizglednije šanse na izborima imaju političke opcije koje su već na vlasti ili u vladajućoj koaliciji, a drugi je taj što se politika naših zemalja prema susjedima suštinski ne mijenja bez obzira na to ko je na vlasti.
"Uvijek smo po pravilu dobre komšije na riječima, a na djelima vidimo male pomake i veliko strašenje naroda po principu ja mogu najbolje da vas branim od neprijatelja u državi i izvan nje. Čak se i veliki iskoraci u smislu istorijskog političkog dogovora kakav smo vidjeli između Sjeverne Makednije i Grčke na kraju pretvore u ravnodušnost ili poraze, nakon što ih Evropska unije nije nagradila novim korakom ka članstvu", zaključio je Popadić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.