BANJALUKA - Televizijski program koji prate bh. građani preplavljen je dugim reklamnim blokovima zbog kojih gledaoci sve više negoduju, jer se ne mogu skoncentrisati na praćenje određenog programa, a nerijetko su i sami sadržaji propagandnih poruka neprimjereni, upozorili su stručnjaci.
Da bi riješio problem dugotrajnih reklama Evropski parlament usvojio je direktivu po kojoj se trajanje reklama ograničava na 12 minuta u toku jednog sata, ali se pritom ukida ograničenje od tri sata na dan.
Zemljama članicama ostavljena je i mogućnost da uvedu i stroža pravila.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH kažu da postoji Kodeks o oglašavanju i ukoliko se utvrdi da RTV program nije u skladu s njim, za prekršioce slijede sankcije.
Prema ovom kodeksu omjer spotova za teletrgovinu na privatnim RTV stanicama ne smije iznositi više od 20 odsto dnevnog prenosa, a vrijeme prenosa spotova za oglašavanje ne smije iznositi više od 15 odsto dnevnog prenosa.
"Izlozi namijenjeni programima za teletrgovinu, emitirani unutar programskih usluga koje nisu isključivo predviđene za teletrgovinu, minimalno će bez prekidanja trajati 15 minuta, a dnevno može biti najviše osam takvih izloga", objasnila je Amela Odobašić, rukovodilac Odjela za odnose s javnošću RAK-a.
Odobašićeva je dodala da oglašavanje i teletrgovina na javnim RTV stanicama ne može preći više od četiri minuta vremena u programu po satu.
Vedran Pušić, direktor Informacionog centra marketinških agencija, kazao je da se u BiH prate, pored domaćih, i televizijski kanali zemlja regiona, sveukupno oko 25 različitih programa i da je većina njih prebukirana reklamama.
"Dugi reklamni blokovi se u stvari ne gledaju, takva praksa zastupljena je na komercijalnim televizijama, koje danas ima skoro svaki grad", kazao je Pušić.
On kaže da su mnogo efektniji kraći marketinški blokovi, u kojima su zastupljene kraće reklame.
"Kada gledam film ili emisuju koju prekine dugotrajan reklamni blok, okrenem drugi kanal, počnem nešto drugo gledati i zapravo skoro zaboravim šta sam prethodno pratio. Ako se, pak, radi o kratkim reklamama, pogledam ih i ne mijenjam kanal", pojasnio je Pušić.
Marketinški stručnjaci slažu se da reklame, same po sebi, ne moraju biti dosadne, ali predugi marketinški blokovi iritiraju gledaoce, jer im je prekinut sadržaj koji su gledali do tada.
"Svi mi nakon nekoliko reklamnih spotova prebacujemo na drugi kanal i to vrijeme koristimo da vidimo šta ima na drugim kanalima. Kontraefekat se ogleda u činjenici da dugi blokovi nisu gledani, tako da peta ili sedma reklama u bloku ima izuzetno malu gledanost", istakao je Goran Ćorić iz marketinške agencije "Metromedia".
Ćorić je napomenuo da niko ne vrši mjerenje gledanosti marketinških blokova jer bi to bio poguban podatak za oglašivače.
"Suština problema leži u preniskoj cijeni reklamnog prostora na televiziji, a ona dolazi od činjenice da reklamnog prostora ima onoliko koliko treba nekoj od televizija, pa se radi po sistemu 'koliko daš, samo daj', gledalac je nebitan", pojašnjava Ćorić.
Stručnjaci upozoravaju da su pored predugog trajanja propagandnog programa problem i neprimjereni sadržaji u tim reklamama.
U Centru za mentalno zdravlje Banjaluka kažu da bilo koji nasilan sadržaj, pa tako i reklama na televiziji, može negativno uticati na djecu.
Stručnjaci smatraju da je reklama postala vrsta verbalne i slikovne agresije na modernog čovjeka, dodajući da je reklama izgubila estetsku formu koja će ući čovjeku u psihu.
"Ljudima ekscesi izazivaju bolju pažnju. Reklame su često neprimjerene i nasilnog sadržaja, jer čovjek duže pamti negativne asocijacije. Reklame se polako pretvaraju u mini-dramske komade, jer je bitno samo ono što će ostati u sjećanju", izjavio je sociolog Ivan Šijaković.
Šijaković je konstatovao da su reklame prilagođene društvu, a da je društvo poprimilo patološke oblike.
"Socijalna kriza uslovila je odsustvo morala i druge negativne manifestacije ljudskog ponašanja. Svemu tome reklama se samo prilagodila jer zapravo nema moralne i estetske funkcije", kazao je Šijaković.