BANJALUKA - Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić ističe da su sačinjena dva sistemska zakona - izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o statusu funkcionera u jedinicama lokalne samouprave.
Ona u intervjuu Srni naglašava da zakoni o lokalnoj samoupravi i statusu funkcionera u jedinicama lokalne samouprave nisu mijenjani skoro deceniju, da je na terenu bilo mnogo nejasnoća i da su evidentirani nedostaci u njihovoj primjeni.
"Ove zakone počeli smo da radimo još 2011. godine, kada su započete i preliminarne konsultacije sa jedinicama lokalne samouprave, pokušavajući da saznamo šta bi one htjele da vide kao predmet izmjena i dopuna", pojašnjava Rešićeva.
U prethodnom Zakonu o lokalnoj samoupravi nije postojala mogućnost da poslodavac, odnosno opština zaposli nekoga po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, a sada se to uvodi po istom sistemu po kome i republički organi uprave to mogu da čine.
Rešićeva precizira da, u slučaju da opštine imaju radnika koji je na bolovanju duže od šest mjeseci, a radi određeni posao na koji ne može da se čeka - postoji potreba da se zaposli neko bez konkursa na šest mjeseci.
"Takav radni odnos, zasnovan na određeno vrijeme, ne može prerasti u stalni radni odnos. Takođe, vratili smo i jednu republičku nadležnost jedinicama lokalne samouprave - a to je odbor za žalbe, koji je do sada postojao kao nezavisni organ", napominje Rešićeva.
Prema njenim riječima, mjesne zajednice su dobile jasnija određenja šta su im prava, obaveze, mogućnosti, a novim zakonskim rješenjem definisane su i odborničke naknade.
"One mogu biti maksimalno do 65 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj, dok zamjenici načelnika i gradonačelnika, te potpredsjednici skupština opština mogu imati maksimalno do 75 odsto plate načelnika, odnosno gradonačelnika", pojašnjava Rešićeva.
Ona podsjeća da je u ovoj godini urađen novi Zakon o komunalnoj policiji, te da su tu "trebale korjenite promjene, jer je u praktičnom životu postojao rascjep između ovlaštenja koja imaju policijski službenici i onih koja su imale komunalne službe, tako da je postojao cijeli dijapazon oblasti koji niko ne pokriva".
Rešićeva naglašava da se u ovoj godini radilo i na projektu sistema obuke službenika u jedinicama lokalne samouprave.
Kada je riječ o problemima u lokalnim zajednicama, Rešićeva navodi da je Kneževo jedina opština u kojoj se pojavio problem nefuncionisanja vlasti nakon provođenja lokalnih izbora.
"Evidentno je da problem u Kneževu ne mogu riješiti resorno ministarstvo i Republika Srpska. Neprimjereno ponašanje lokalnih funkcionera dovodi ovu opštinu u velike probleme", upozorava Rešićeva.
Ona podsjeća da se kriterijumi za ocjenu stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj donose svake tri godine, a da se stepen razvijenosti opština i gradova utvrđuje svake godine.
Rešićeva napominje da je od januara do početka decembra ove godine u Kancelariji Vlade Srpske u Brčko distriktu primljeno oko 5.000 zahtjeva za promjenu entitetskog državljanstva.
"Veoma smo zadovoljni njenim radom. Tamo radi jedan službenik i sa manje finansijskih sredstava moguće je napraviti dobar posao", ističe Rešićeva.
Ona napominje da su lokalne zajednice iskazale potrebu da imaju zakon o međuopštinskoj saradnji, koji bi im pomogao da se što bolje vezuju i rade lakše.
"Takvo zakonsko rješenje ponudićemo Narodnoj skupštini Republike Srpske. Biće propisano kako da opštine zajednički osnivaju komunalna preduzeća, sa manje novca, a da imaju zakonski instrument koji će štititi i jedne i druge", istakla je Rešićeva u intervjuu Srni.