SARAJEVO, BANJALUKA - Dok se poljoprivrednici u BiH pribojavaju gladi, u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH smatraju da nema opasnosti za tako nešto jer "ima oko 400.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta koje nije obrađeno".
"Postoje svi preduslovi za povećanje proizvodnje jer su na tržištu povećane i potražnja i cijena, a naši resursi nisu ni izbliza iskorišteni", kazao je pomoćnik ministra Dušan Nešković i dodao da je otkupna cijena pšenice sa 27 povećana na više od 60 feninga.
Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da će u RS biti tehnički i zakonski definisano da se poljoprivredne površine moraju koristiti.
"Mi moramo poljoprivredu i hranu staviti na prvo mjesto. Ali ja moram poručiti proizvođačima da ne traže od mene podsticaje za proizvodnju duvana kad je jasno da je to preče za žita, odnosno za hranu", kazao je Bratić.
On ističe da u oblasti poljoprivrede postoji dosta stvari koje se moraju rješavati na nivou Savjeta ministara BiH.
"Smatram, recimo, da bi bilo dobro uvođenje takozvanog plavog dizela, odnosno oslobađanja goriva za poljoprivredu od svih nameta na osnovnu cijenu. To bi, takođe, bio dobar podsticaj za poljoprivrednike", smatra Bratić.
U Udruženju poljoprivrednika BiH smatraju da vlasti vode lošu agrarnu politiku zbog čega su prinosi svake godine manji. Napominju da im treba radikalno povećanje poticaja i kontrola njihovog trošenja, ali i ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou.
"Cijene sjemena i đubriva su povećane za 50 do 80 posto, a zaštitna cijena pšenice je duplo manja od tržišne. Poticaji su veći za duhan nego za sva žita zajedno i iznose 70 posto tržišne cijene duhana, a to je uticaj duhanskih lobija", kazao je Sead Jeleč, generalni sekretar Udruženja.
On tvrdi da ministarstva ne dozvoljavaju uvid u liste korisnika poticaja. Poslanicima u parlamentu BiH zamjera što nisu usvojili nijedan zahtjev poljoprivrednika u vezi sa zaštitnim mjerama.
"Odbijen je zahtjev za uvođenje takozvanog plavog dizela, odnosno oslobađanja goriva za poljoprivredu od svih nameta na osnovnu cijenu. Odbijen je i zahtjev za donošenje akcionog plana za zasijavanje svih raspoloživih oranica zbog čega je desetine hiljada oranica izgubljeno za ovogodišnju sjetvu", kaže Jeleč.
Zoran Kovačević, pomoćnik ministra za resor poljoprivrede i ruralnog razvoja RS, kaže da će se uskoro znati tačno stanje oranica u RS.
"Kroz prijave za ostvarivanje prava na podsticaj za proljetnu sjetvu znaćemo koliko je zasijano jesenas i koliko će tek biti. Računaćemo i te male površine ispod jednog hektara koje nemaju pravo na podsticaj", kazao je Kovačević.
On je rekao da je nezahvalno procjenjivati da li će u proljetnoj sjetvi biti zasijano više površina nego ranije, odnosno hoće li u proljeće biti nadoknađeno ono što je manje zasijano jesenas.
"Zbog loših vremenskih prilika u jesenjoj sjetvi je nešto manje zasijano, ali je dosta nadoknađeno u januaru i februaru. Hrana je uvijek strateška roba i uvijek je tema. Ali ne treba paničariti. Ja očekujem da će biti zasijano dosta površina", ističe Kovačević.
"Nezavisne" su objavile da su se stručnjaci složili u ocjeni da BiH prijeti nestašica hrane ukoliko se ne izvrše planiranje i pravilna preraspodjela dobara, a cijene nastave rasti.
Za poljoprivredu 81,7 miliona KM
Ove godine budžet RS za poljoprivredu iznosi 81,7 miliona KM, što je najviše do sada. Prošle godine bilo je realizovano 71,4 miliona KM. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZZ) RS, u jesenjoj sjetvi prošle godine zasijano je 59.754 hektara. To je oko 10 odsto oranica i bašti kojih u RS ima 596.450 hektara. U proljetnoj sjetvi prošle godine zasijano je 351.585 hektara, što je oko 59 odsto. Ukupne obradive površine u Srpskoj obuhvaćaju 826.508 hektara.
Srbija će obezbijediti pšenicu i brašno za RS
Srbija će u narednom periodu obezbijediti značajne količine pšenice i brašna, kako bi se moglo intervenisati na tržištu u RS ukoliko bude nestašice.
Ovo su juče u Beogradu dogovorili Predrag Bubalo, ministar trgovine i usluga Srbije, i Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS.
Gluhaković je na sastanku kazao da izvoznici iz RS imaju određenih problema na granici sa Srbijom i izrazio nadu da će to uskoro biti riješeno.
On očekuje da će CEFTA početi da funkcioniše na ovim prostorima.
Na sastanku je dogovoren i način ponovnog otvaranja robne kuće u Milićima, koja je ranije zatvorena, zbog čega su 54 porodice ostale bez posla.
Gluhaković se juče trebao sastati i sa predsjednikom kompanije "Delta holding" Miroslavom Miškovićem, kako bi razgovarali o načinu snabdijevanja sjemenskom robom poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj.