BANJALUKA, SARAJEVO - Nacionalistička retorika glavnih političkih stranaka širom BiH je u porastu, a institucije na državnom nivou, uključujući i pravosuđe, znatno su oslabljene.
Stoji to u izvještaju organizacije "Amnesti internešnel" o stanju ljudskih prava u BiH za prošlu godinu.
U izvještaju se navodi da su intenzivirana i osporavanja državnog integriteta, kao i da je procesuiranje zločina po međunarodnom pravu nastavljeno pred domaćim sudovima, ali napredak je i dalje spor, dok je nekažnjavanje još prisutno. Brojnim civilnim žrtvama rata, stoji u izvještaju, još je onemogućen pristup pravdi i odšteti.
"Nacionalistička retorika vodećih političkih stranaka u oba entiteta, uključujući i secesionističke komentare od strane političara iz RS, slabe institucije na državnom nivou, posebno pravosuđe", ističe se u izvještaju.
U tom se izvještaju podsjeća i da je OHR u novembru prošle godine naveo da "ne samo da je načinjen veoma mali napredak BiH prema EU, već posoje i direktna osporavanja Dejtonskog sporazuma, dok su intenzivirana osporavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH".
"Amnesti internešnel" pritom ocjenjuje da nedostatak političke volje sputava efikasnost rada Parlamentarne skupštine BiH. Ta organizacija ističe i da je domaći pravosudni sistem nastavio da radi na ratnim zločinima.
Međutim, upozorava se da skoro polovina slučajeva još čeka u entitetskim tužilaštvima i to već nekoliko godina.
"Odjel za ratne zločine pri Sudu BiH i dalje ima centralnu ulogu u procesuiranju zločina koji podliježu međunarodnom pravu. Pa ipak, verbalni napadi na ovu, ali i druge pravosudne institucije, čiji je zadatak istraživanje i procesuiranje ove vrste zločina, uz sve češće poricanje slučajeva ratnih zločina - kao što je genocid u Srebrenici - i to od strane visokopozicioniranih političara, potkopava državna nastojanja da procesuira te zločine", ocjenjuju u ovoj organizaciji.
"Amnesti internešnel" navodi i da, uprkos pozivima od strane raznih međunarodnih organa za zaštitu ljudskih prava da BiH izmijeni zakonodavstvo i uključi definiciju seksualnog nasilja u skladu sa međunarodnim standardima, Krivični zakon iz 2003. godine nije mijenjan.
Organizacija ističe da je od 2005. do kraja prošle godine Sud BiH donio presude u 29 slučajeva koji se tiču zločina seksualnog nasilja koji su počinjeni od 1992. do 1995. godine.
"Amnesti internešnel" navodi da BiH nije usvojila Nacrt zakona o pravima žrtava torture i civilnim ratnim žrtvama, kao ni progam za žrtve seksualnog nasilja u sukobima, što bi sve zajedno daleko poboljšalo šanse žrtava seksualnog nasilja da realizuju svoje odštetne zahtjeve.
"Većina žrtava i dalje nema pravo na odštetu te i dalje su stigmatizovane kao žrtve silovanja. Kada je riječ o ženama, koje su žrtve silovanja, onda treba naglasiti da one nemaju pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti", ističe "Amnesti internešnel".
Mnogi nestali nisu pronađeni
"Amnesti internešnel" ističe da je oko 10.000 ljudi nestalo tokom rata i mnogi od njih još nisu pronađeni.
"Većina presuda Ustavnog suda BiH u slučajevima koji su u vezi s prisilnim nestancima i dalje nisu implementirane", stoji u izvještaju.
U tom se izvještaju podsjeća i da bh. vlasti nisu implementirale ni presudu iz decembra 2009. godine, u slučaju "Sejdić i Finci".
Kada je riječ o dijelu izještaja o pravu LGBT populacije, tu stoji da naše vlasti nisu razvile sistem koji bi registrovao i bilježio slučajeve diskriminacije.
"Država nije javno osudila nasilne napade protiv LGBT populacije", stoji u izvještaju.